ADVERTISEMENT

Za bogat muzički i filmski program zaslužni su nastupi bendova i horor ostvarenja iz različitih zemalja Evrope i Južne Amerike.

Programski direktor filmskog dela "Slaughter festivala" Dejan Ognjanović, inače pisac i filmski kritičar, kaže da festival predstavlja manje zastupljene kinematografije s akcentom na eksperimentalni i umetnički horor, a to je ono čega u redovnom bioskopskom repertoaru nema.

"I ove godine smo prilično ekstremni u tome. Nemamo nijedan američki film, imamo samo jedan engleski. Ostatak je iz Portugala, iz Meksika, iz Letonije, iz Estonije, iz Austrije...", kaže Ognjanović.

Dodaje da publika ima priliku da uživa u širokom dijapazonu filmova i formalno i sadržinski.

"Imamo Telepatska pisma iz Portugala, kao veoma vizuelno bogat filmski esej rađen uz pomoć AI-a na temu Howarda Phillipsa Lovecrafta. Iz Austrije imamo Norberta Pfaffenbichlera koji je bio naš gost i na prvom izdanju festivala. On je napravio zanimljivu trilogiju i sada predstavljamo završni treći deo. To su filmovi koje opisujem kao jednu vrstu još hororičnije, jezivije verzije Davida Lyncha. Iz Letonije smo imali dugometražni animirani film koji se dešava u srednjem veku na temu vradžbina, veštica i đavola, folk horora. Iz Meksika imamo jedan omnibus", govori Ognjanović.

Treće festivalske večeri, u nedelju 6. jula, biće poznato ko će osvojiti "zlatnu macolu", nagradu ustanovljenu prema radnom alatu nekadašnje klanice u kojoj se festival održava. Jedna se dodeljuje autoru najboljeg dugometražnog, a druga autoru najboljeg srpskog kratkometražnog horor filma.

"Već od drugog izdanja festivala imamo konkurs za kratke filmove. Pokušavamo da podstaknemo domaću produkciju. Naravno, kreće se od malog, od kratkog filma i ove godine mogu da se pohvalim da smo do sada dobili najveći broj filmova, pa možda čak i najkvalitetniju selekciju", priča Ognjanović.

Tu selekciju čine filmovi "Mogla je biti dobra franšiza", "Kralj ničega", "Laka lova", "Dištrikt", "BVX-29", "Filmcamp", "Skriveno u lišću" i "Povratak", svaki u trajanju od pet do dvadesetak minuta.

Ognjanović dodaje da se u Srbiji, zemlji koja nema jasnu izraženu horor produkciju i horor izdavaštvo, stvaraoci u horor žanru organizuju sopstvenim snagama i finansijama i da sve to rade iz ljubavi i entuzijazma.

"Ako može Letonija, ako može Estonija... Pa ipak, mi smo dali svetu reč 'vampir', dali smo veoma bogatu tradiciju i, nažalost, naša aktuelna stvarnost je puna horora svake vrste, tako da horora ima svuda, samo ga treba umetnički obraditi", ističe Ognjanović.

O ovogodišnjim dobitnicima "zlatnih macola" odlučiće članovi žirija: umetnik Arpad Slančik iz Nemačke koji živi u Subotici i stvara urbane skulpture u dark industrial stilu, pisac Marko Pišev iz Slovenije koji predaje na Odeljenju za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu i novinar, pisac i prevodilac Jovan Ristić, suosnivač putujućeg Festivala srpskog filma fantastike.

Za muzički proram bili su zaduženi pank, metal i alternativni bendovi iz Srbije, Finske, Švajcarske, Bugarske i Italije.