ADVERTISEMENT

Ako osjetite uzbuđenje svaki put kad otkrijemo nešto novo o svemiru, onda je 25. novambra za vas bio poseban dan. Tog je datuma NASA u potpunosti sastavila svoje novo svemirsko oko, teleskop Nancy Grace Roman, moćni stroj koji obećava revoluciju u našem razumijevanju kozmosa i potragu za životom izvan Zemlje, piše Science Alert.

Moćniji od Hubblea

U velikoj čistoj sobi NASA-inog centra Goddard, inžinjeri su spojili dva glavna dijela teleskopa, čime je njegova konstrukcija službeno završena. Ovaj ključni korak znači da je misija na dobrom putu za lansiranje, možda čak i prije službenog roka. Iako je planirani datum maj 2027, tim je toliko napredovao da bi Roman mogao poletjeti već u jesen 2026. godine.

Nazvan po Nancy Grace Roman, prvoj glavnoj astronomkinji NASA-e, ovaj infracrveni teleskop postat će perjanica svemirske flote. Iako ima primarno ogledalo slične veličine kao Hubble, njegovo vidno polje je nevjerojatnih 100 puta veće.

To mu omogućuje da snimi goleme dijelove neba odjednom, stvarajući panoramske slike svemira kakve dosad nismo vidjeli. U pet godina primarne misije, Roman će prikupiti zapanjujućih 20.000 terabajta (20 petabajta) podataka.

Dva instrumenta za najveće misterije

Roman je opremljen s dva ključna instrumenta:

"Wide-Field Instrument (WFI): Kamera od 288 megapiksela koja će provoditi tri velika istraživanja neba. Njen glavni zadatak je proučavanje tamne energije, misteriozne sile koja uzrokuje ubrzano širenje svemira. Mapiranjem milijardi galaksija, astronomi će pokušati shvatiti ovu temeljnu zagonetku prostora i vremena".

Lov na 100.000 novih svjetova

Primarni ciljevi misije zvuče kao znanstvena fantastika: popis egzoplaneta, otkrivanje primordijalnih crnih rupa i, naravno, proučavanje tamne energije. Naučnici očekuju da će Roman u samo pet godina otkriti više od 100.000 novih planeta, stotine miliona zvijezda i milijarde galaksija.

"S dovršenom konstrukcijom Romana, na rubu smo nesagledivih znanstvenih otkrića. Naučit ćemo ogromnu količinu novih informacija o svemiru vrlo brzo nakon lansiranja", izjavila je Julie McEnery, naučnica projekta.

Posebno uzbudljiva je Romanova sposobnost otkrivanja planeta metodom mikroleće, koja može pronaći svjetove u nastanjivim zonama, ali i "planete lutalice" koji sami putuju galaksijom, nevezani za zvijezdu.

Jesmo li sami?

Upravo će koronagraf pokušati dati odgovor na jedno od najdubljih ljudskih pitanja. Dok su dosadašnje metode uglavnom otkrivale planete indirektno, Romanov koronagraf omogućit će direktno snimanje i analizu atmosfere obližnjih egzoplaneta.

"Pitanje 'Jesmo li sami?' je veliko, a jednako je velik zadatak izgraditi alate koji nam mogu pomoći da na njega odgovorimo. Romanov koronagraf približit će nas tom cilju", kazao je Feng Zhao, voditelj instrumenta u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon.

Nakon završnih testiranja, teleskop će biti prevezen u Svemirski centar Kennedy na Floridi. Odatle će ga u orbitu, na konačno odredište udaljeno 1,5 miliona kilometara od Zemlje, ponijeti moćna raketa SpaceX Falcon Heavy.

Za razliku od nekih prijašnjih misija poput Hubblea ili Jamesa Webba, koje su kasnile godinama, Romanov tim drži se rasporeda, što je samo po sebi ogroman uspjeh.