ADVERTISEMENT

U istraživanju je, kako je objavljeno, učestvovalo 66 zdravih odraslih osoba. Nasumično su podijeljene u dvije skupine. Jedna skupina istraživanih osoba provela je 20 minuta u šumi, dok je druga boravila u urbanom dijelu grada bez zelenila. Prije i poslije boravka na lokacijama sudionicima istraživanja uzeti su uzorci pljuvačke radi mjerenja hormona stresa - kortizola.

Također su ispunjavali psihološke upitnike koji su mjerili raspoloženje i emocionalno stanje nakon provedenog testa. Skupina koja je boravila u šumi imala je znatno smanjen nivo kortizola, zadržala je stabilno raspoloženje, a negativne emocije su se smanjile za oko 12 posto. S druge strane, kod skupine koja je boravila u urbanom, gradskom djelu nije zabilježena promjena u razini stresa, dok se pozitivno raspoloženje smanjilo za 25 posto.

"Ovo istraživanje, odnosno nova studija, pokazuje kako i kratak boravak u šumi može poboljšati psihičko stanje i smanjiti stres", izjavila je dr. Daniela Haluza s Medicinskog sveučilišta u Beču.

Ova otkrića dolaze u važno vrijeme kada sve više ljudi, posebno u gradovima, osjeća posljedice hroničnog stresa. U mnogim zemljama i gradskim sredinama, pa tako i u BiH, građani su suočeni s manjkom zelenih površina i nedostupnosti šumskih područja kako bi mogli provoditi vrijeme i bez dugih putovanja otići u prirodu. Stoga se apelira na gradske i općinske vlasti da se osiguraju uvjeti kako bi se ovakve preporuke stručnjaka i mogle provoditi.

Stručnjaci predlažu da se priroda više uključi u planiranje urbanih sredina, kroz parkove, zelene površine i javne šumske zone. Također, istraživači ističu važnost dostupnih zelenih površina za sve građane jer ne mogu svi često putovati ili odlaziti na izlete. Kratka šetnja kroz šumu ili obližnji park može biti jednostavna, ali korisna mjera za svakodnevno mentalno zdravlje. Znanstvenici planiraju nova istraživanja kako bi ispitali utjecaj duljih boravaka u prirodi, razliku između tipova šuma, kao i ulogu prirodnih zvukova i mirisa u opuštanju.