ADVERTISEMENT

Iako se ne radi o pravoj dijagnozi, stručnjaci sve više koriste izraz “digitalni autizam” kako bi opisali skup simptoma koji se javljaju kod djece prekomjerno izložene ekranima u ključnim fazama razvoja.

Šta je digitalni autizam?

Pojam digitalni autizam nije medicinski priznata dijagnoza, već naziv koji se koristi kako bi se opisali prolazni oblici poremećaja komunikacije i socijalne interakcije kod djece koja provode previše vremena uz telefone, tablete i druge digitalne uređaje. Ti oblici ponašanja uključuju smanjen kontakt očima, siromašan govor, otežanu socijalizaciju, smanjen interes za simboličku igru i izražene frustracije pri oduzimanju uređaja.

Zajednički im je uzrok: nedostatak žive, dvosmjerne interakcije u ključnim godinama razvoja. Dječiji mozak u tom periodu zahtijeva kontakt licem u lice, govor, dodir i emocionalnu povezanost, što digitalni sadržaji ne mogu pružiti, bez obzira na vizualnu i zvučnu stimulaciju.

Rani znakovi na koje roditelji trebaju obratiti pažnju

Roditelji mogu primijetiti da dijete:

1. ima smanjen interes za igru s drugom djecom,
2. ne reagira na pozive imenom,
3. izbjegava kontakt očima,
4. ne razvija govor u skladu s uzrastom,
5. provodi sate u jednoličnoj, samostalnoj igri (npr. vrti igračke, ljulja se),
6. pokazuje izrazitu nervozu kada se uređaj ukloni iz njegove okoline.

Ovi simptomi, iako podsjećaju na autizam, mogu se povući ako se na vrijeme ukloni uzrok – prekomjerni kontakt s ekranima. Ključno je reagirati čim se promjene primijete, jer rana intervencija može u potpunosti preokrenuti tok razvoja.

Šta kaže nauka?

Brojna istraživanja potvrđuju da prekomjerna izloženost ekranima u ranom djetinjstvu ima negativan utjecaj na razvoj govora, pažnje i emocionalne regulacije. Studija objavljena u časopisu JAMA Pediatrics pokazala je da djeca izložena ekranima više od dva sata dnevno imaju tri puta veću vjerovatnoću za probleme s pažnjom.

Kanadska studija iz 2019. godine došla je do sličnih zaključaka: djeca koja koriste ekrane duže od preporučenog vremena kasne u razvoju govornih i motoričkih vještina. Stručnjaci ističu da se kod velikog broja djece simptomi povlače nakon što se ekrani uklone iz svakodnevne rutine.

Preporuke za roditelje

1. Djeca mlađa od 2 godine: izbjegavati ekrane u potpunosti.
2. Djeca od 2 do 5 godina: maksimalno 1 sat dnevno, uz nadzor odrasle osobe i uz interakciju (komentarisanje, objašnjavanje sadržaja).
3. Školska djeca i adolescenti: uravnotežiti digitalno vrijeme s fizičkom aktivnošću, druženjem i obavezama.
4. Uvesti rutinu bez ekrana: tokom obroka, prije spavanja i u spavaćim sobama.
5. Zajedničko korištenje tehnologije: gledati sadržaj s djetetom, postavljati pitanja i razgovarati o viđenom, prenose Vijesti.ba.