ADVERTISEMENT

Očekuje se da će samit usvojiti viši cilj izdvajanja za odbranu od 5% BDP-a – kao odgovor na Trumpov zahtjev i evropske strahove da "Rusija predstavlja sve veću prijetnju" njihovoj bezbjednosti nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine. Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte priznao je da nije lako za evropske zemlje i Kanadu da pronađu dodatna sredstva, ali je rekao da je to neophodno.

„Postoji apsolutna uvjerenost među mojim kolegama za stolom da, s obzirom na ovu prijetnju iz Rusije i međunarodnu bezbjednosnu situaciju, nema alternative“, rekao je novinarima.

Neočekivan "uvod" u samit bila je prepiska sa Rutteom koju je objavio Trump, a kojoj je generalni sekretar NATO-a potvrdio da su se sve članice saveza složile oko ciljeva izdvajanja za odbranu od pet posto, nazvavši to "velikim uspjehom" Donalda Trumpa.

"Nije bilo lako, ali smo ih sve uspjeli potpisati za pet posto!", napisao je Rutte Trumpu dodajući da je to "nešto što nijedan američki predsjednik decenijama nije mogao učiniti".

"Nije bilo lako, ali smo ih sve uspjeli potpisati za pet posto!", napisao je Rutte Trumpu uoči sastanaka NATO-a u Hagu.

Glavni sekretar NATO-a rekao je da je Trump postigao "nešto što nijedan američki predsjednik decenijama nije mogao učiniti" osiguravajući neviđenu obavezu potrošnje od strane evropskih saveznika.

Govoreći za medije prije otvaranja samita, Trump je umanjio zabrinutost u vezi sa svojom posvećenošću međusobnoj odbrani među saveznicima, kako je definisana članom 5 Povelje NATO-a, rekavši: „Uz njih smo u potpunosti.“

Raspravu su dodatno podgrijale Trumpove izjave tokom puta ka samitu u utorak. Govoreći novinarima u predsjedničkom avionu rekao je da postoje „brojne definicije“ tog člana.

Predsjednik Finske Aleksandar Stub, čija zemlja graniči sa Rusijom i pridružila se NATO-u prije dvije godine, rekao je da se Alijansa razvija.

„Mislim da svjedočimo rađanju novog NATO-a, što znači ravnotežniji NATO i NATO koji ima više evropske odgovornosti“, rekao je novinarima.

Novi cilj izdvajanja – koji bi trebalo da se postigne u narednih 10 godina – predstavlja skok vrijedan stotine milijardi dolara godišnje u odnosu na trenutni cilj od 2% BDP-a, iako će se mjeriti na drugačiji način.

Zemlje bi trošile 3,5% BDP-a na osnovnu odbranu – kao što su trupe i oružje – i 1,5% na šire mjere povezane sa odbranom, poput sajber bezbjednosti, zaštite naftovoda i prilagođavanja puteva i mostova za transport teških vojnih vozila.

Svi članovi NATO-a podržali su izjavu kojom se potvrđuje ovaj cilj, iako je Španija izjavila da ne mora da ga ispuni i da svoje obaveze može ispuniti sa znatno manjim izdvajanjima. Rutte se nije složio s tim, ali je prihvatio diplomatski kompromis sa španskim premijerom Pedrom Sanchezom u okviru svojih napora da Trumpu omogući diplomatsku pobjedu i obezbijedi da samit protekne bez problema.

Španija je u srijedu saopštila da ne očekuje nikakve posljedice zbog svog stava.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski morao je da se zadovolji prisustvom na predsamitskoj večeri u utorak uveče, umjesto glavnom sastanku u srijedu, iako je bilo planirano da se odvojeno sastane sa Trumpom.

Mađarski premijer Viktor Orban narušio je utisak o jedinstvu kada je rekao novinarima da NATO nema šta da traži u Ukrajini i da Rusija nije dovoljno jaka da predstavlja pravu prijetnju NATO-u.

Kremlj je optužio NATO da ide putem nekontrolisane militarizacije i da prikazuje Rusiju kao „đavola iz pakla“ kako bi opravdao veliko povećanje vojnih izdvajanja.