ADVERTISEMENT

Tokom diskusije, ambasador Vranješ govorio je o evropskom putu Bosne i Hercegovine, ističući da je strateški cilj zemlje članstvo u EU. Međutim, kako je naglasio, komunikacija oko ovog cilja nije jednostavna.

„Postavilo se pitanje o kakvoj EU se govori, što je stvorilo šumove u komunikaciji. Da li govorimo o motu ‘Ujedinjeni u različitosti’ i ekonomskim benefitima ili geopolitičkoj agendi s kojom se ni sve članice ne slažu?“, rekao je Vranješ.

Ambasador je dalje naveo kontroverzne poruke iz Brisela prošlih godina, posebno u vezi sa Bonskim ovlaštenjima.

„Da li je EU 2019. napisala da se Bonska ovlaštenja moraju ukinuti?" upitao je Vranješ, dodajući da sada iz EU "aplaudiraju nametnutim zakonima Kristijana Šmita."

Kaže da nejasnoće oko stavova EU otežavaju planiranje strateškog kursa BiH.

„Ako bismo znali odgovore, postavlja se pitanje s kojom EU razgovaramo: onom, koja je za nametanje zakona, urušavanje vladavine prava, spoljnog kolonijalnog upravnika, ili EU koja to osuđuje?’“, rekao je Vranješ.

Vranješ je napomenuo da ne postoji konsenzus unutar EU, zbog čega je teško definisati dugoročne strateške planove. „Teško je postaviti strateški plan ako Brisel taj plan mijenja. Brisel treba da kaže šta se očekuje od BiH“

Govoreći o izboru glavnog pregovarača BiH, Vranješ je podsjetio na dogovor unutar tadašnje koalicije na državnom nivou. Prema njegovim riječima, SNSD je trebao predložiti kandidata, a to je bio dogovor svih uključenih strana, uključujući i "Trojku."

Međutim, kako je rekao, odluke koje je donio Kristijan Šmit značajno su narušile komunikaciju među političkim stranama. Kaže da je HDZ ostao dosljedan ranijem dogovoru, dok je bošnjačka koalicija odlučila da izmjesti odlučivanje u Parlamentarnu skupštinu BiH kako bi zaobišla SNSD u izboru pregovarača.

„Nisam vidio da je Brisel na bilo koji način kritikovao bošnjačku stranu koja je izašla iz dogovora“, zaključio je ambasador Vranješ.

Vranješ je ocijenio je da je došlo do značajnog zaokreta u stavu Sjedinjenih Američkih Država prema BiH. Pozivajući se na sjednicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija održanu 31. oktobra, Vranješ je naveo da je šefica misije SAD jasno poručila da se Vašington više „neće miješati u unutrašnja pitanja, niti se baviti eksperimentima izgradnje države“, već da će podržati unutrašnji dijalog predstavnika tri konstitutivna naroda.

„Sama činjenica da su SAD zauzele stav da se time više neće baviti, predstavlja jedan zaokret“, istakao je Vranješ, podsjećajući da je prethodnih decenija u BiH preovladavao model snažne spoljne intervencije kroz djelovanje OHR-a i korišćenje Bonskih ovlaštenja, sa ciljem centralizacije na račun dejtonskih entiteta.

Kako je dodao, takav novi pristup Vašingtona otvara prostor za dijalog bez spoljnog pritiska, u kojem se rješenja mogu graditi na bazi konsenzusa i međusobnog povjerenja.

U tom kontekstu, Vranješ je pomenuo i skidanje sankcija zvaničnicima i firmama u RS, ocjenjujući da je riječ o signalu koji ide u pravcu političkog rasterećenja i stabilnijeg dogovora tri konstitutivna naroda za dobrobit Bosne i Hercegovine.