ADVERTISEMENT

Zvanični Zagreb formirao je komisiju koja će se baviti navodnim povratkom broda, na identičan način, odgovara i Crna Gora.

"Vlada Crne Gore će u najskorijem roku formirati svoju komisiju, a potom će se pristupiti organizaciji sastanka dvije komisije", poručeno je iz Vlade.

"Bilateralni odnosi Crne Gore i Hrvatske na naš evropski put, to je jasno rekla i gospođa Kos, a kasnije i svi predstavnici Evropske komisije", kaže Dejan Đurović, poslanik koalicije "Za budućnost Crne Gore".

Opozicioni DPS i dalje misli da ovakva inicijativa Hrvatske ne služi narušavanju dobrosusjedskih odnosa.

"Vjerujem da ova, ali ni bilo koja druga inicijativa, nije uperena protiv Crne Gore. Ili našeg napretka ka EU. Ipak, ono što je potpuno jasno, jeste da je dio vlasti u Crnoj Gori u funkciji anti-evropske politike", smatra Nikola Rakočević, DPS.

Za dio vladajuće većine, to nije dobra poruka. Međutim, dio nje, okupljen oko Pokreta Evropa sad, ne izjašnjava se o ovom pitanju.

"Mislim da to nije iskorak u dobrim odnosima nego je to pitanje Hrvatske i njihovogo Ministarstva vanjskih poslova. Crna Gora treba da nastavi korektnim i prijateljskim odnosima sa Hrvatskom", dodaje Đurović.

Crna Gora i Hrvatska imaju više otvorenih pitanja ali posljednjih godina, iniciranje njihovog rješavanja, dolazi iz Zagreba.

"Ja se nadam da ćemo u duhu prijateljstva i ovo, ali i druga otvorena pitanja koja postoje riješiti sa jednim istim ciljem, da EU bude veća, ujedinjenija, a to je da Crna Gora bude prva njena članica", ističe Rakočević.

Vojni brod Jadran kao dio zajedničke imovine nekadašnje SFRJ po sporazumu o sukcesiji, pripao je SR Jugoslaviji, a potom i Crnoj Gori, jer se zatekao u Tivtu.

Istoričari kao glavni argument navode činjenicu da vojni brodovi nemaju matične luke na šta se poziva Zagreb.