Crna Gora postala je druga evropska zemlja, poslije Španije, koja je zakonski uredila pravo na plaćeno menstrualno odsustvo. Izmjenama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju ženama koje zbog određenih ginekoloških oboljenja imaju izrazito bolne menstruacije biće omogućeno da dva dana odsustvuju sa posla uz naknadu zarade.
ADVERTISEMENT
Ova mjera, međutim, neće važiti za sve žene koje imaju bolne menstrualne cikluse, već isključivo za one kojima je dijagnostikovana sekundarna dismenoreja, odnosno bolovi izazvani oboljenjima poput endometrioze, mioma, polipa i drugih organskih uzroka. Pravo će ostvarivati na osnovu ljekarskog uvjerenja, piše Euronews Srbija.
Inicijativu je podnijela nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, koja je ocijenila da je usvajanjem zakona "ispisana istorija", jer je problem koji pogađa veliki broj žena prvi put dobio institucionalno priznanje.
Poslanica Pokreta Evropa sad Nađa Laković, koja je podržala inicijativu, kaže da je tokom skupštinske rasprave željela da zakonu da i ljudsku dimenziju.
"Tokom rasprave mnogo se govorilo o pravnim aspektima zakona. Međutim, kao što je i sama koleginica Pejović istakla, govorila sam iz ličnog iskustva o teškim i bolnim menstrualnim ciklusima kroz koje sam prolazila, želeći da ovom zakonu dam ljudsko lice i pokažem da iza svakog člana zakona stoje stvarni životi i stvarni problemi žena", rekla je Laković.
Ona smatra da usvajanje zakona predstavlja pobjedu koja prevazilazi političke podjele.
"Vjerujem da ovo nije pobjeda jedne poslanice, jedne žene niti jedne političke opcije. Ovo je pobjeda svih žena u Crnoj Gori, ali i svih onih koji su pokazali razumijevanje, empatiju i odgovornost. Ovo je veliki iskorak za naše društvo i uvjerena sam da neće biti posljednji."
Usvajanje zakona izazvalo je brojne reakcije na društvenim mrežama. Mnogi pozdravljaju odluku kao važan korak ka priznavanju problema sa kojima se žene svakodnevno suočavaju, dok pojedini izražavaju bojazan da bi nova prava mogla da utiču na položaj žena na tržištu rada ili da budu predmet zloupotreba.
Među onima koji su podržali zakon našla se i glumica Jelena Nenezić, koja je simbolično objavila fotografiju sa natpisom: "Važno obavještenje: predstava se otkazuje jer je glumica na menstrualnom odsustvu."
Istovremeno, dio javnosti postavlja pitanje da li bi poslodavci ubuduće mogli da ispituju kandidatkinje o bolnim menstruacijama ili zdravstvenim problemima, slično kao što se žene već godinama suočavaju sa pitanjima da li planiraju trudnoću. Pojedini se pitaju i da li će zakon biti jednako dosljedno primjenjivan u privatnom i javnom sektoru, dok drugi smatraju da predstavlja diskriminaciju jer se ne odnosi na sve žene koje imaju bolne menstruacije, već samo na one sa potvrđenom dijagnozom.
Književnica Minja Marđonović smatra da je, uprkos različitim reakcijama, najvažnije to što je zakon otvorio prostor za razgovor o temi o kojoj se decenijama ćutalo.
Kaže da je kao Crnogorka ponosna što je inicijativa potekla od žena i što je pokazano da u parlamentu može da postoji ženska solidarnost kada je riječ o pitanjima koja se tiču ženskog tijela i zajedničkog iskustva.
"Menstruacija je nešto što povezuje gotovo sve žene, naročito kada govorimo o menstrualnim bolovima i predmenstrualnom stanju. Reakcije su očekivano podijeljene, a najveći strah je mogućnost zloupotrebe. Ipak, mislim da je sada važno to što je ovaj zakon otvorio jedno političko slobodno polje za mijenjanje vrlo opasnih, tvrdokornih običaja i društvenih normi", kaže književnica.
Marđonović ističe da je godinama bilo gotovo podrazumijevano da žena ćuti o bolovima i nastavlja sa svakodnevnim obavezama, bez obzira na to kako se osjeća.
"U svom okruženju imam žene koje zbog menstrualnih bolova moraju hitno kod ljekara kako bi uopšte mogle normalno da funkcionišu. Zato mislim da je jako važno da se otvorilo jedno društveno, ne samo političko, pitanje i da se razbija taj opasni tabu ženskog tijela, a to jeste svakako i menstrualni ženski ciklus", ističe ona.