ADVERTISEMENT

"Situacija ostaje izazovna kada je vodostaj Dunava u pitanju. Međutim, mi smo već cijeli maj, jun i jul vidjeli najnižu proizvodnju na hidroelektranama u Đerdapu od kada je ona puštena u rad, što svakako nije dobra vijest. Đerdap 1 je na 20 odsto proizvodnje, Đerdap 2 na 30 odsto. Dotoci su najniži, odnosno 1.500 kubika u sekundi; bili su na tom nivou 2003, posljednji put prije toga 1985. To sve govori o jednoj vanrednoj situaciji koja apsolutno mora da se prati i da ostanu svi zaposleni u energetskom sektoru posvećeni da prebrodimo ovaj izazovan sušan period, ali i velike vrućine", rekla je Đedović Handanović.

Sa druge strane, dodaje ona, situacija na hidroelektranama na Drini je nešto bolja - dotoci su ispod prosjeka, ali su iznad biološkog minimuma.

"Pokazalo se koliko je bilo važno da se završi rehabilitacija reverzibilne hidroelektrane Bajina Bašta, koja je gotova na proljeće ove godine i koja može onda da pumpa vodu u onim momentima kada su cijene niske, odnosno u solarnim satima, a da se koristi proizvodnja električne energije u onim momentima, prije svega jutarnjim satima i večernjim satima, kada je potrošnja najveća. Akumulacije su veoma visoke, na 75 odsto, što je zadovoljavajuće, i držaćemo ih na tako visokom nivou za nepredviđene situacije i za ne daj Bože kada bude bilo neophodno", rekla je ministarka za RTS, prenosi Tanjug.

Na pitanje kakva je situacija sa hlađenjem termoelektrane Kostolac, ona je navela da je situacija stabilna, s tim što je neophodna određena visina Dunava da bi mogle da se hlade termoelektrane na zadovoljavajućem nivou, pa su morale snage određenih blokova da se spuste za trećinu u prethodnom periodu.

"Što se tiče vode za hlađenje na Savi, nije problem i ne ugrožava proizvodnju u TENT-u. Međutim, ono što jeste izazov, to je kvalitet uglja koji nije zadovoljavajući i on onda utiče na količinu proizvedene električne energije, ali to se prevazilazi određenim nivoom uglja iz uvoza, koji je veće kalorijske vrijednosti. Uglja na deponijama ima dovoljno, i one se pune svakim danom, 1.820.000 tona u ovom momentu. Cilj je da pređu i 2.000.000 tona prije početka zimske sezone, da bi upravo imali dodatnu sigurnost za periode koji su izazovni", rekla je Đedović Handanović.

Na pitanje kakva je situacija u regionu, ona je odgovorila da je veoma izazovna, prije svega zbog neophodne visine vodostaja Dunava za hlađenje nuklearnih elektrana, te je u Mađarskoj nuklearna elektrana Pakš već smanjena na 50 odsto kapaciteta i vjerovatno će morati i da bude isključena.

"U Rumuniji takođe jedan reaktor ne radi, drugi radi sa smanjenom snagom. U Bugarskoj takođe, vjerovatno će, ako se ovakva nastavi situacija, morati da isključe bar dvije jedinice. I u tom smislu, to sve stvara pritisak, prije svega na dostupnu količinu električne energije, a onda i na cijene električne energije koje treba da se, od zemalja koje imaju izazove, obezbijede na tržištu", rekla je ministarka.

Dodala je da je tropski talas donio i veliku potrošnju u Srbiji i da ona dostiže i 100 do 105 gigavat-sati dnevno, dok, primjera radi, zimi se troši oko 110 ili 115 u momentima kada je najhladnija zima i kada je najveća potrošnja.

"Apelujem na građane da se racionalno ponašaju, da racionalno koriste električnu energiju, i da jednostavno svi pokušamo da doprinesemo da prevaziđemo ovaj sušni i tropski period što je lakše moguće. Najbitnije je nabaviti energiju, i u tom smislu, i dodatne količine uglja, i dodatne količine mazuta, ali i nedostajuće količine električne energije, da se nabave unaprijed i po predvidivim cijenama. Naravno, to stvara i određene finansijske pritiske, ali ostajemo da nadgledamo tu situaciju i da apsolutno svi zaposleni u ovom sektoru zaista daju svoj doprinos, i da ne sme doći do bilo kakvih iskakanja ili ispadanja", rekla je Đedović Handanović.