Beograd je ponovo, baš kao i prije više od šest decenija, postao epicentar globalne diplomatije i mjesto okupljanja stranih lidera koji dijele viziju pravednijeg međunarodnog poretka. U glavnom gradu Srbije održava se svečani komemorativni sastanak posvećen obilježavanju 65. godišnjice prve konferencije Pokreta nesvrstanih zemalja.
ADVERTISEMENT
Ovaj izuzetno važan međunarodni skup, koji u fokus svjetske javnosti vraća osnovne principe na kojima je zasnovan ovaj istorijski pokret u jeku Hladnog rata, svečano su otvorili predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić i potpredsjednica Ugande Jessica Alupo. Sastanci na najvišem političkom nivou, kao i brojne plenarne sesije na kojima se raspravlja o ključnim globalnim izazovima današnjice, održavaju se u reprezentativnom zdanju Palate Srbija, čijim su prostranim hodnicima danas ponovo odjekivale snažne ideje o potpunom suverenitetu, trajnom miru i jednakosti svih suverenih država.
U svom uvodnom i veoma zapaženom obraćanju, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić istakao je neprocjenjivu istorijsku vrijednost i trajnu aktuelnost Pokreta nesvrstanih. On je naglasio da u današnjem duboko podijeljenom i turbulentnom svijetu upravo ovaj pokret ostaje najvažnije uporište i najsnažniji bastion multilateralizma. Prema njegovim riječima, države članice Pokreta nesvrstanih ostaju duboko i suštinski posvećene osnovnim načelima Ujedinjenih nacija. To su, kako je naglasio, upravo ona načela koja svima garantuju da sve nezavisne zemlje na kompleksnoj globalnoj sceni imaju potpuno istu moralnu težinu, bez ikakvog obzira na njihovu geografsku veličinu, broj stanovnika ili na njihovo ukupno materijalno bogatstvo i vojnu moć.
Posebnu i veliku pažnju Vučić posvetio je izuzetno važnom pitanju teritorijalnog integriteta Srbije. On je iskoristio ovu svečanu međunarodnu priliku da se iskreno i duboko zahvali na činjenici da veliki broj država članica Pokreta nesvrstanih dosljedno i nepokolebljivo poštuje teritorijalni integritet i suverenitet Republike Srbije u ovim veoma izazovnim vremenima za međunarodno pravo. Kako bi dodatno osnažio svoju jasnu diplomatsku poruku, srpski predsjednik je prisutne zvanice podsjetio na izuzetno mudre riječi jednog od slavnih osnivača Pokreta nesvrstanih, prvog premijera nezavisne Indije Jawaharlal Nehru.
"Svijet ne treba da se dijeli na sluge i gospodare. Još tada je definisan moralni kompas kojim se većina čovječanstva vodi i danas", podsjetio je Vučić. "U vremenu kada se temelji globalnog poretka tresu pred naletima selektivnog pristupa međunarodnom pravu, Pokret nesvrstanih ostaje najsnažnije uporište multilateralizma, braneći ideju da svijet mora da pripada svima, a ne samo onima čija je ekonomska ili vojna moć trenutno nadmoćna", izjavio je predsjednik Srbije. On je jasno podvukao da je svijetu danas prije svega neophodan mir, do kojeg se isključivo stiže otvorenim dijalogom.
Potpredsjednica Ugande Jessica Alupo, koja na ovom skupu ponosno predstavlja državu koja trenutno i predsjedava Pokretom nesvrstanih, ponudila je izuzetno zanimljiv analitički osvrt na duboke istorijske korijene i ideološku suštinu same organizacije. Ona je u svom zvaničnom govoru ocijenila da je Pokret nesvrstanih prvenstveno nastao kao direktan i nužan odgovor na oštre podjele u međunarodnim odnosima, te da je njegov primarni cilj od samog početka bio da te velike razorne podjele adekvatno ispravi.
Prema njenim riječima, kroz bogatu i prečesto surovu ljudsku istoriju, jasno su se pokazale i velike prednosti ali i veoma ozbiljne mane sasvim različitih društvenih i ekonomskih sistema širom planete. Iz tog objektivnog razloga, ona smatra da je savremenom svijetu danas nasušno potrebna jedna pametna, fleksibilna i uravnotežena mješavina više različitih ekonomskih sistema, a to je upravo onaj model međudržavne saradnje koji Pokret nesvrstanih nudi na međunarodnoj sceni.
"Kada je došlo do dezorijentacije u pogledu toga da li ste ili ste kapitalista ili ste socijalista, mi smo racionalno rekli ne. Rekli smo da su nam potrebna oba u određenoj mjeri. Iz toga imamo forum Pokreta nesvrstanih", istakla je slikovito Jessica Alupo.
Tokom čitavog trajanja aktuelnog samita planirano je i realizuje se više veoma važnih bilateralnih sastanaka sa mnogobrojnim članovima inostranih delegacija koje borave u prestonici i visokim predstavnicima domaćih vlasti. Cio ovaj značajni diplomatski i politički događaj završava se duboko simboličnim činom - svečanim sađenjem drveta u prelijepom beogradskom Parku prijateljstva smještenom na Ušću. Ovaj plemeniti tradicionalni gest predstavlja predivnu i snažnu direktnu sponu sa prošlošću, imajući u vidu da je potpuno ista simbolična tradicija ispoštovana i prije tačno šezdeset pet godina prilikom održavanja te prve istorijske konferencije.
Tektonske promjene i multipolarni svijet
O ogromnom značaju i pravoj težini ovog jedinstvenog događaja, ali prvenstveno o neospornoj aktuelnosti ideja na kojima on i danas čvrsto počiva, za Euronews Srbija govorio je ugledni diplomata i univerzitetski profesor Puran Chandra Pandey. Analizirajući dramatičnu promjenu svjetske političke klime, gost je posebno istakao opštepoznatu činjenicu da su se od daleke 1961. godine pa sve do danas dogodile zaista tektonske promjene u globalnoj raspodjeli moći. Profesor podsjeća da su čvrsti izvorni principi nesvrstanosti bili izuzetno duboko utemeljeni u gruboj i surovoj realnosti Hladnog rata. U to specifično vrijeme države su masovno odbijale da se svrstaju uz bilo koju od dvije tadašnje dominantne vojne velesile - Sjedinjene Američke Države sa jedne, ili veliki Sovjetski Savez sa druge strane.
Ipak, eminentni diplomata jasno ukazuje na tri ključne istorijske promjene koje su trajno i nepovratno oblikovale naš današnji savremeni svijet. Prva kolosalna promjena je apsolutni kraj Hladnog rata. Druga izuzetno velika promjena je nagli i nezaustavljivi rast multipolarizma. Treća promjena, vjerovatno i uslovno najsloženija, odnosi se direktno na nepobitnu činjenicu da države danas ekonomski u ogromnoj mjeri zavise od više različitih dominantnih centara moći, prije svega zbog komplikovanih globalnih procesa intenzivne proizvodnje, stalne potrošnje i održavanja globalnih lanaca snabdijevanja.
Profesor Pandey tačno i argumentovano primjećuje da mi danas zapravo živimo u specifičnom multipolarnom svijetu dvadeset prvog vijeka. U takvom izrazito složenom međunarodnom sistemu novog doba, mnogobrojne države veoma pažljivo grade svoje kompleksne međusobne odnose kroz jedan vrlo specifičan politički balans. One to čine balansirajući između surove međunarodne konkurencije i preko potrebne ekonomske saradnje, a sve u zavisnosti od toga da li se njihovi uski nacionalni interesi u nekom datom trenutku preklapaju ili potpuno direktno sukobljavaju sa ostalim globalnim i regionalnim igračima na međunarodnoj sceni.
Odgovarajući na zanimljivo i važno pitanje o stvarnoj sposobnosti samog Pokreta da se danas adekvatno prilagodi svim onim modernim geopolitičkim izazovima, profesor sasvim nedvosmisleno tvrdi da aktuelni Pokret nesvrstanih i dalje ostaje izuzetno moćan, veoma relevantan i bitan faktor mira. Kao svoj glavni argument, on veoma ponosno navodi nevjerovatan statistički podatak da je ova međunarodna asocijacija i dalje ubjedljivo najveći globalni pokret na planeti koji djeluje potpuno izvan zvaničnog okrilja i utvrđenog sistema samih Ujedinjenih nacija.
Profesor posebno podvlači enorman značaj Pokreta nesvrstanih za dinamični afrički kontinent, podsjećajući da je u vrijeme samog osnivanja na tom kontinentu postojalo svega dvadeset sedam nezavisnih država, dok ih danas ponosno ima čak pedeset četiri. On objektivno i sasvim otvoreno priznaje da je sam Pokret ipak imao određenih jasnih problema i vidljivih poteškoća u iskrenim naporima da se potpuno i bezbolno prilagodi modernim svjetskim političkim i ekonomskim realnostima. Uprkos svim modernim krizama, suštinski i nepokolebljivi pacifistički duh Pokreta nesvrstanih nastavlja da neumorno širi vidike svim malim zemljama širom naše planete, nudeći im dragocjen, očajnički potreban prostor za jačanje njihove nezavisnosti u vremenima beskrajnih konflikata, stalnih previranja i velikih ekonomskih neizvjesnosti.