Potrebno je pronaći rješenje koje će garantovati ravnopravnost i koje će spriječiti da će Hrvati biti zastupani od nekoga ko nije izabran glasovima Hrvata. Ako se Hrvati u BiH osjećaju komforno i ugodno, kao Srbi i Bošnjaci, onda će svako dati svoj doprinos, poručio je ovo između ostalog za Euronews Miro Kovač, bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske.
ADVERTISEMENT
"U BiH već postoje tri entiteta, imamo RS, FBiH i Brčko distriktit. Hoće li biti četiri ili pet, u to ne ulazim, to će razmatrati političari koji su izabrani u BiH. Potrebno je pronaći rješenje gdje Hrvati u budućnosti neće biti preglasani. Koliko čujem od kolega iz hrvatskog korpusa u BiH, oni na tome insistiraju. Iz politike u BiH, poznajem i Srbe i Bošnjake. Ima razumnih ljudi, kada govorimo o bošnjačkim političarima. Potrebno je pronaći rješenje koje će garantovati ravnopravnost i koje će spriječiti da će Hrvati biti zastupani od nekoga ko nije izabran glasovima Hrvata. Ako se Hrvati u BiH osjećaju komforno i ugodno, kao Srbi i Bošnjaci, onda će svako dati svoj doprinos", kaže Kovač.
Kada je u pitanju položaj Hrvata u BiH, Kovač kaže da je došlo vrijeme da se prestane sa preglasavanjem.
"Došlo je vrijeme da se prestane sa preglasavanjem. To je nekonstruktivan čin. Ja mogu samo apelovati na razumne ljude u bošnjačkom korpusu da se to ne čini. To je pitanje matematike. Da se pogleda kako se može doći do toga da neko iz reda hrvatskog naroda bude formalno istaknut i da bude izabran glasovima Bošnjaka, to onda ne odgovara duhu Dejtona. Ako se želi da bolji doprinos razumijevanju između tri naroda, onda sa takvim inženjeringom treba prestati", poručuje bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske.
Spomenuo je i primjer Belgijskog modela.
"Belgijski model, tamo postoje tri regije koje imaju svoja zakonodavna i izvršna tijela. Postoji mehanizam zaštite i onih koji nisu većina. Recimo u Flandriji, tamo postoje opštine gdje su Frankofoni u većini, oni mogu koristiti francuski jezik na sudu, administraciji, u drugim opštinama u Flandriji gdje se govori nizozemski jezik. Recimo, u Antverpenu ne možete koristiti francuski jezik", ističe Kovač.
Osvrnuo se i na pitanje Trgovske gore, kazavši da je tu riječ o politikanstvu.
"Meni to sve skupa izgleda kao politikanstvo. Treba gledati zajedničku budućnost, malo više državništva. Politikanstvo, evo jedan primjer Njemačke i Francuske. Nijemci su izašli iz nuklearne energije, a Francuzi su majstori i imaju oko 50 centrala, dok su pojedine na granici sa Njemačkom. Ja nikada nisam čuo ni vidio da postoji prosvjed oko toga. Koliko sam čuo, po pitanju Trgovske gore, primijenjivaće se najviši standardi, dakle, moj je prijedlog da se političari iz BiH, odnosno, više iz RS, ugrade u postizanje sto većeg standarda u tom pogledu, pogledu nuklearnog otpada. Meni to sada više izgleda kao politikanstvo. Volio bih da ima više državništva, to bi dobro došlo BiH koja ima perspektivu u EU. Nije članstvo cilj, kao takav, da će se sutra promijeniti svijet, da će početi teći med i mlijeko, ali će dugoročno donijeti napredak u kvaliteti života i donijeće poboljšanju odnosa Hrvatske i BiH", pojašnjava Kovač.
Kaže da pokretanje spora po pitanju Trgovske gore, ne znači nužno i pogoršavanje odnosa između dvije zemlje.
"Ne treba histerizirati oko toga. Ako se u BiH smatra da treba u entitetu RS pokrenuti spor, onda treba, ima mnogo sporova u svijetu. To ne znači da se pogoršavaju odnosi. Ako u BiH se samtra da to nije prihvatljivo, a u Hrvatskoj smatraju da je to po najvišim standardima, pokrenuće se spor i vidjećemo koja će presuda biti donesena. Bez obzira na pravne sporove i duele, treba gledati u budućnost. Potrebno je da dvije zemlje koračaju ka jednom boljem odnosu, ka životu sa manje birokratije", konstatuje Kovač.