Dok američki predsjednik Donald Trump sklapa trgovinske sporazume s Ujedinjenim Kraljevstvom, pa čak i s vjekovnim suparnikom Kinom, Evropska unija ostaje po strani, što dodatno razotkriva duboki jaz između nekada bliskih saveznika.
Evropska komisija, koja u ime 27 članica vodi trgovinsku politiku, i dalje bezuspješno pokušava ublažiti Trumpove carine na evropsku robu. Uprkos višekratnim pokušajima, nijedan konkretan iskorak još nije postignut, piše Politico.
Početkom aprila, Trump je uveo osnovnu carinu od 10 posto, uz dodatne carine od 25 posto na automobile i metale. Ukoliko do početka jula ne dođe do dogovora između Washingtona i Brisela, carine će dodatno porasti na 20 posto, u okviru Trumpovih nastojanja da "izjednači" transatlantski trgovinski deficit, za koji krivicu otvoreno svaljuje na EU.
"Evropa nije prioritet za SAD. Ne mislim da je to slučaj ni u jednoj oblasti – bilo da se radi o trgovini, odbrani ili bilo čemu drugom", kaže Agathe Demarais iz Evropskog savjeta za međunarodne odnose.
"I naravno, to iznenađuje evropske zvaničnike kada razgovaraju s američkim kolegama".
Prošle sedmice Trump je s britanskim premijerom Keir Starmerom postigao dogovor o sniženju američkih carina na uvoz britanskih automobila i čelika, prvi takav potez otkako su u aprilu uvedene nove carine na robu iz cijelog svijeta. Samo nekoliko dana kasnije, postignut je i dogovor s Kinom: SAD i Kina su međusobno snizile carine na 30, odnosno 10 posto.
Gotovo u istom dahu, Trump je Evropsku uniju nazvao "zločestijom od Kine". Njegova retorika nije nimalo ublažena – još u martu je izjavio: "Evropska unija je formirana kako bi prevarila Sjedinjene Države", što je prethodilo punom trgovinskom sukobu.
Dok Washington sklapa dogovore s prijateljima i protivnicima, apeli iz Brisela za ublažavanje carina ostaju bez odgovora. Transatlantska trgovina, vrijedna 1,6 triliona eura, sve više izgleda kao zaboravljena tema.
"Zemlje poput Indije, Japana, pa čak i Vijetnama, trenutno imaju veći prioritet za SAD nego EU", kaže Josh Lipsky iz Atlantskog savjeta u Washingtonu.
"SAD sada žele brze i jednostavne pobjede, a s EU to jednostavno nije slučaj. Teško je čak i definisati šta bi uopće bio ‘uspjeh’ u tom odnosu".
Zamršeni pregovori
Od kada je Trump u januaru ponovo stupio na predsjedničku funkciju, evropski pregovarač Maroš Šefčovič tri puta se sastao s američkim zvaničnicima. Međutim, uprkos srdačnim fotografijama, stvarni rezultati su minimalni, a evropski zvaničnici izražavaju frustraciju zbog toga što američka strana, prema njihovom dojmu, djeluje bez jasnih ciljeva i stalno mijenja stavove.
"Apsurdno", rekao je jedan zvaničnik EU upućen u pregovore.
"Možda će trebati još nekoliko sedmica dok se ne približimo dogovoru, jer SAD stalno mijenja fokus", rekao je isti izvor, tražeći anonimnost. EU tako nastoji pažljivo balansirati i pratiti promjenjive raspoloženje svog najvećeg trgovinskog partnera, ali bez ikakvog efekta.
S druge strane, američki senatori odbacuju te tvrdnje. Republikanski senator Bill Hagerty poručuje: "Nije mi važno šta naši sagovornici govore o tome da ne znaju šta želimo. Jasno smo to rekli".
Njegove stavove podržava i američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer.
Pokušavajući probiti pregovaračku blokadu, Evropska komisija je prošle sedmice iznijela listu potencijalnih ustupaka, uključujući ublažavanje regulatornih zahtjeva i zajedničke mjere protiv kineske hiperprodukcije. Također je zaprijetila kontramjerama u vidu carina na američku robu u vrijednosti od 95 milijardi eura, što je znatno manje od procijenjene vrijednosti Trumpovih carinskih mjera, koja iznosi oko 549 milijardi eura.
Trumpov savjetnik Peter Navarro odbacio je evropski pristup kao "nekonstruktivan i provokativan".
Ipak, američki zvaničnici tvrde da napreduju na više trgovinskih frontova i nastoje poslati optimistične poruke.
"Sjedinjene Države nastavljaju napredovati u pregovorima o recipročnim trgovinskim odnosima s mnogim spremnim partnerima. Imali smo i brojne konsultacije s EU i njenim članicama o postizanju pravednijeg odnosa", navodi se iz Ureda američkog trgovinskog predstavnika.
Bitka uzbrdo
Dok Trumpova administracija slavi svoj prvi "uspjeh" – sporazum s Ujedinjenim Kraljevstvom koji omogućava veći izvoz američkih proizvoda u zamjenu za snižene carine, jedno je jasno: osnovna carina ostaje.
To znači da će države morati pregovarati o dodatnim sektorima pogođenim novim tarifama, uključujući 25 posto na automobile, čelik i aluminij, a uskoro i na lijekove, poluprovodnike, kritične minerale i drvenu građu.
Evropska komisija ipak vidi nešto veću mogućnost kompromisa kada je riječ o osnovnoj carini od 10 posto, nego o onim sektorima koji su dio šire industrijske strategije SAD-a.
"Naš dojam je da SAD pokazuje izvjesnu fleksibilnost kada je riječ o osnovnoj stopi od 10 posto. Ali carine od 25 posto, naročito na automobile i metale, više su povezane s njihovim ciljevima reindustrijalizacije", rekao je prošle sedmice jedan viši zvaničnik Komisije.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen izjavila je da je spremna na susret s Trumpom samo ukoliko postoji konkretan trgovinski paket o kojem se može pregovarati.
Iako ova diplomatska pauza naglašava koliko je mali uticaj EU u Trumpovim očima, zvaničnici u Briselu se odlučuju za strategiju "strateškog strpljenja".
"Nijedan partner SAD-a nije tako jasno definisao svoje stavove kao EU", poručio je još jedan zvaničnik Komisije.
"Zbog toga nećemo počinjati ispočetka kada SAD bude spreman za ozbiljne pregovore".