ADVERTISEMENT

Zabrinut zbog mogućeg atentata, vrhovni vođa Irana u velikoj mjeri je obustavio elektronske komunikacije i sada sa svojim vojnim komandantima komunicira uglavnom preko pouzdanog izaslanika, rekla su trojica iranskih zvaničnika upoznata sa ratnim planovima.

Khamenei, koji se nalazi u bunkeru, postavio je niz zamjenika u vojnoj hijerarhiji u slučaju da njegovi ključni saradnici budu ubijeni.

Ajatolah je čak imenovao tri visoka sveštenika kao moguće nasljednike, ako bi on bio ubijen što jasno pokazuje koliko je trenutna situacija ozbiljna za njega i njegovu vlast dugu više od tri decenije.

Otkako je Izrael prošlog petka izveo niz iznenadnih napada, Khamenei preduzima vanredne mjere kako bi očuvao Islamsku Republiku. Ovi napadi predstavljaju najveći vojni udar na Iran od rata sa Irakom 1980-ih, a razaranja u Teheranu premašuju ona iz osmogodišnjeg sukoba sa Saddamom Hudseinom.

Iran se brzo reorganizovao i počeo svakodnevno da izvodi kontraudare na Izrael, uključujući napade na bolnicu, rafineriju nafte u Haifi, vjerske objekte i domove.

No, u sukob se zatim uključile i Sjedinjene Američke Države. Predsjednik Donald Trump je kasno u subotu objavio da je američka vojska bombardovala tri iranska nuklearna postrojenja, uključujući podzemni objekat za obogaćivanje uranijuma u Fordou, čime je sukob dodatno eskalirao.

"Naš cilj bilo je uništenje kapaciteta za obogaćivanje uranijuma i zaustavljanje nuklearne prijetnje koju predstavlja država broj jedan u svetu po sponzorstvu terorizma", izjavio je Trump u obraćanju naciji.

Uprkos teškim gubicima, komandna struktura u Iranu i dalje funkcioniše bez znakova unutrašnjeg raskola, navode zvaničnici i diplomate iz Teherana.

Ajatolah Khamenei, koji ima 86 godina, svjestan je da ga Izrael ili SAD mogu ubiti, ali takvu smrt vidi kao mučeništvo.

Zbog toga je naredio Vijeću stručnjaka, tijelu zaduženom za izbor vrhovnog vođe, da u slučaju njegove smrti brzo izaberu nasljednika sa liste od tri imena koje je sam odredio.

Nasljedstvo vrhovnog vođe dugo je bila tema o kojoj se rijetko govorilo javno. Ajatolah posjeduje ogromnu vlast – on je vrhovni komandant oružanih snaga, na čelu je pravosuđa, zakonodavne i izvršne vlasti, kao i vjerski autoritet (Vali Fakih) šiitskog islama.

"Najviši prioritet je očuvanje države", izjavio je Valey Nasr, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Jones Hopkins.

"Sve je pragmatično i racionalno izračunato", dodao je Nasr.

Sin ajatolaha Mojtaba, takođe klerik i blizak Iranskoj revolucionarnoj gardi, iako se dugo spekulisalo da je glavni kandidat za nasljednika, nije među trojicom koje je vođa predložio, rekli su zvaničnici.

Nekadašnji konzervativni predsednik Irana, Ebrahim Raisi, koji se takođe smatrao potencijalnim naslednikom, poginuo je u padu helikoptera 2024. godine.

Od početka rata, ajatolah Khamenei se javnosti obratio samo dvaput putem unaprijed snimljenih video poruka, snimljenih ispred braon zavjese i pored iranske zastave, piše The New York Times.

"Narod Irana neće pristati na nametnuti rat", poručio je, obećavši da se neće predati.

U mirnodopskim uslovima, ajatolah živi i radi u visoko obezbijeđenom kompleksu u centru Teherana poznatom kao "beit rahbari" (vođina kuća), koju rijetko napušta osim u specijalnim prilikama kao što su vjerski govori.

Najviši državni i vojni zvaničnici dolaze kod njega na nedjeljne sastanke, a javni govori se emituju iz tog kompleksa.

Njegovo povlačenje u bunker svjedoči o ozbiljnosti udara koje je Teheran pretrpio u ratu sa Izraelom, za koji iranski zvaničnici tvrde da se odvija na dva fronta – u zemlji i u sajber prostoru.

Khamenei ulaže sve napore da obezbijedi kontinuitet vlasti, uključujući imenovanje nasljednika u slučaju njegove smrti. Njegov glavni cilj ostaje očuvanje Islamske Republike i sprečavanje haosa ako se dogodi najgore.