ADVERTISEMENT

Do 1867. godine, Aljaska je bila dio Rusije, tj. ondašnje Ruske imperije. Te godine Sjedinjene Američke Države kupile su ovu teritoriju za 7,2 miliona dolara, u događaju poznatom kao „Alaska Purchase“. Prodaja je u svoje vrijeme izazvala podijeljene reakcije u obje zemlje, a i danas se ovaj potez često razmatra kao greška i "kratkovidost" Moskve.

Aljasku i Rusiju dijeli tek 88 kilometara Beringovog prolaza, a na Diomedovim ostrvima ta udaljenost je svega 3,8 kilometra. Na Velikom Diomedovom, koje pripada Rusiji, i Malom Diomedovom, koji je pod američkom kontrolom, razdvaja ih međunarodna datumska linija – na jednom je uvijek „sutra“, a na drugom „danas“.

Ova geografska blizina ima veliki strateški značaj. Aljaska je ključna tačka za nadzor Arktika i sjevernog Pacifika, s brojnim američkim vojnim bazama i sistemima ranog upozorenja na raketne prijetnje.

Regija je bogata naftom, gasom i mineralima, a zbog klimatskih promjena i otvaranja novih pomorskih ruta, kontrola Arktika postaje sve važnija, pa je Trump na samom početku mandata slao poruke o kupovini Grenlanda od Danske i priključivanju Kanade SAD-u.

I SAD i Rusija imaju aktivne projekte i teritorijalne interese na tom području, a Rusija uveliko razvija nove pomorske koridore prema Kini i Aziji upravo kroz arktičke vode i Beringov moreuz.

Održavanje samita na Aljasci daje sastanku dodatnu simboliku – susret se dešava na američkom tlu, ali bliže Rusiji nego bilo koja druga lokacija u SAD.

Ruski mediji objavili su da će ruski Vladimir Putin postati prvi ruski lider koji će posjetiti Aljasku. Putin je ranije kao predsjednik i premijer Rusije posjetio druge gradove i države u SAD, uključujući Džordžiju, Teksas, Merilend, Njujork i Mejn, a posljednji put u SAD je bio prije 10 godina.

Razni lideri ruske države posjetili su i druge regione Sjedinjenih Država. Tako je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev posjetio Njujork, Pitsburg i Havaje.