U Briselu se danas održava Samit o proširenju u organizaciji Euronews-a, koji će ugostiti vodeće lidere EU i zemalja kandidata koji će razgovarati o budućnosti evropskih integracija. Sve se dešava uoči Samita o proširenju, prvog televizijskog događaja uživo koji će označiti presudan trenutak za politiku proširenja EU u srcu Evrope.
ADVERTISEMENT
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Costa potvrdio je svoje učešće, a u programu Euronewsa prenosimo ekskluzivni intervju sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim kao i ekskluzivni intervju sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Samitu će prisustvovati predsjednica Moldavije Maja Sandu, premijer Albanije Edi Rama, Crne Gore Milojko Spajić i iz Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, kao i evropska komesarka za proširenje, Marta Kos.
Za Euronews Srbija govorio je Sergio Cantone, urednik Euronews-a, koji je na pitanje da li proširenje Evropske unije može da dobije novi zamah, rekao da je ovo "veoma ambiciozno proširenje sa Evropskom unijom".
"Može se porediti sa takozvanim velikim praskom 2004. godine, kada je u Evropsku uniju ušla većina zemalja Srednje Evrope. Ovoga puta je red na Zapadni Balkan, Moldaviju i Ukrajinu. Eto, to je ambicija. To je bilo poređenje u smislu veličine zemalja, međutim današnji uslovi su potpuno drugačiji u istorijskim okolnostima. Zato što postoji jedan međunarodni poredak u ovom trenutku koji se mijenja, okreće se prema nekakvom novom svjetskom poretku, koji kasni u smislu nastanka i zbog toga se javljaju neka pitanja u vezi sa nekakvim velikim koracima Evropske unije", naveo je on.
Kako je dodao, "u prošlosti, 2004. godine, međunarodni sistem je bio jasan, danas su stvari mnogo manje jasne".
Na pitanje o mogućem novom zamahu proširenja, nakon Bregzita i sa Crnom Gorom kao zemljom najbližom članstvu, Kantone je rekao:
"Dobro je što ste pomenuli slučaj Bregzita. Jedan od najvećih promotera sa velikom političkom težinom u EU u to vrijeme bila je Velika Britanija i oni su izašli, a oni su bili jedna od zemalja koja je više promovisala proširenje, a sada više nisu ni oni članovi EU. Postoji nekakav blues, tako da kažemo, proširenje, jedan zamah u Ukrajini za neke dijelove Evrope i evropskih društava eventualno može da pomogne u tome, odnosno za neko novo proširenje, a drugi su manje entuzijastični. Situacija je na neki način još uvijek u političkom ćorsokaku. Što se tiče Crne Gore, ta zemlja bi mogla da bude laki izbor, zato što prije svega nije velika zemlja i već je 'de facto' usvojila evro".
To bi, dodao je, moglo da utiče na odluke drugih zemalja kandidata da krenu u pravcu EU i da se ubijedi javno mnjenje u Evropi. Na pitanje o tome što četiri zemlje kandidata - Srbija, Moldavija, Gruzija i Ukrajina - imaju probleme sa teritorijalnim integritetom i da li je to test i za same institucije EU, Kantone je odgovorio:
"Zanimljivo pitanje, ne znam da li EU... mislim, zato što čak ni EU sama ne zna da li može da bude globalni igrač. Ona bi to željela, naravno, ali još uvijek nije jasno da li je to njen sadašnji status. Ono što EU može da ponudi zemljama koje imaju, da kažemo, nestalnu i nestabilnu anatomiju, to je na neki način nekakva garancija da će ostati suverene. To je funkcionisalo u prošlosti. Ako znamo za to, recimo imao Kipar. Kipar je ušao u EU 2004. godine, a još uvijek je podijeljena zemlja. Naravno, pretpostavljalo se da će Kipar prebroditi te svoje probleme time što je Turska postala kandidat EU. Poslije toga je, kao što je poznato, sve zamrznuto", zaključio je Kantone.