Američki predsjednik Donald Trump još je prošlog mjeseca uporno tvrdio da uopće ne razmišlja o novčanicima Amerikanaca dok pregovara s Iranom. Danas je, međutim, jasno da je promijenio stav. Kako navodi CNN u svojoj opširnoj analizi, Trump je u srijedu pokušao opravdati sporazum koji njegovi kritičari smatraju ozbiljno manjkavim.
ADVERTISEMENT
"Nisam želio ekonomsku katastrofu. Da smo nastavili ovim putem, to se moglo dogoditi", izjavio je Trump u Francuskoj.
CNN ocjenjuje da ta izjava pokazuje njegov način političkog djelovanja – pod pritiskom se radije odlučuje za kratkoročno rješenje nego za dugotrajnu i zahtjevnu stratešku borbu.
Istovremeno, njegova izjava potvrđuje koliko pažnje pridaje finansijskim tržištima. Trump je ranije rekao da su berze "pametnije" od bilo kojeg njegovog savjetnika, "osim mene, naravno".
Prema analizi CNN-a, prihvatanje mirovnog plana, za koji je jedan republikanski senator rekao da bi zbog njega Ronald Reagan "okretao se u grobu", moglo bi ozbiljno oslabiti američku pregovaračku poziciju. Sjedinjene Američke Države tako ulaze u predstojeće šezdesetodnevne pregovore, koji bi mogli odrediti budućnost iranskog nuklearnog programa, sa znatno slabijim pregovaračkim adutima.
CNN navodi da privremeni sporazum, koji je trebao biti samo uvod u nastavak pregovora, Iranu praktično prepušta gotovo sve američke poluge pritiska. Teheranu se odmah omogućava pristup milijardama dolara kroz ublažavanje sankcija.
Zbog toga bi ovaj potez mogao ozbiljno narušiti Trumpov imidž vrhunskog pregovarača, koji je godinama gradio i koji mu je pomogao na putu do Bijele kuće. CNN postavlja pitanje zašto je uopće pristao na takav dogovor.
Predsjednik je sedmicama pokušavao vojnim pritiskom natjerati Iran na popuštanje, javno prijetio uništenjem njihove civilizacije, a prošle sedmice, nakon zastoja u diplomatiji, ponovo je naredio bombardovanje i raketne napade. Međutim, suočen sa strahom od ekonomskih posljedica rata, Trump je pronašao izlaznu strategiju za kojom je, prema ocjeni CNN-a, tragao još od početka sukoba u februaru.
Iako je često poznat po oštrim izjavama, Trump je u srijedu nakon samita G7 otvoreno priznao da je pratio reakcije berzi, koje su snažno rasle kada bi govorio o mogućem miru s Iranom, dok su padale kada bi izgledalo da pregovori propadaju.
"Jedini predsjednik koji nikako nisam želio biti jeste pokojni Herbert Hoover", rekao je Trump novinarima, misleći na predsjednika kojeg historija povezuje s početkom Velike depresije.
Iako ekonomske posljedice rata s Iranom nisu bile ni približno tako ozbiljne, američka ekonomija ipak je osjetila rast cijena goriva i inflacije. Analitičari CNN-a smatraju da je bilo jasno da bi se situacija mogla dodatno pogoršati.
Trumpova podrška u anketama pala je na oko 30 posto. CNN navodi da je ekonomska šteta izazvana ratom dodatno narušila njegov ugled među biračima, koji su već bili suočeni s finansijskim pritiscima.
Prema toj analizi, strateške posljedice sporazuma mogle bi biti veoma ozbiljne, a Trumpovo obrazloženje za prekid sukoba ostavlja brojna pitanja bez odgovora.
Takav razvoj događaja dodatno će ojačati kritičare koji smatraju da je Trump namjerno koristio ratobornu retoriku kako bi uticao na finansijska tržišta i cijene nafte. CNN ističe da je predsjednik svojim izjavama praktično potvrdio procjene iranske strane.
Teheran je od početka računao da SAD neće moći dugo podnositi ekonomski teret sukoba nakon što početni američki i izraelski zračni napadi prerastu u dugotrajan zastoj. To znači da je iranska mogućnost blokade izvoza nafte kroz Hormuški moreuz sada postala još značajnije sredstvo pritiska.
Trump je u četvrtak ponovo zaprijetio da će, ako Iran ne ispuni svoje obaveze, "bacati bombe na njihove glave". Međutim, CNN podsjeća da višesedmična zračna kampanja nije uspjela promijeniti vlast u Teheranu niti prisiliti Iran na sporazum koji bi više odgovarao Washingtonu.
Iz toga bi Iran mogao zaključiti da Trump neće rizikovati novi pad berzi i rast cijena nafte kako bi ostvario svoje ciljeve. Ujedno, sama prijetnja novim bombardovanjem, prema CNN-u, mogla bi biti u suprotnosti s prvom tačkom potpisanog memoranduma, kojom se obje strane obavezuju da neće prijetiti upotrebom sile niti je koristiti.
Na početku sukoba Trump je bio vrlo osjetljiv na kritike republikanskih senatora koji su smatrali da je previše popustljiv prema Iranu. Međutim, nakon potpisivanja memoranduma bit će mu znatno teže da se povuče ili jednostrano mijenja dogovorene uslove.
CNN naglašava da problem nije u tome što Trump želi okončati rat. Ako borbe zaista prestanu, bit će spašeni brojni američki i iranski životi, a smanjenje ekonomskih pritisaka donijet će olakšanje građanima.
Ipak, analitičari objašnjavaju da republikanci smatraju kako je cijena mira previsoka. Bivši potpredsjednik Mike Pence izjavio je za CNN da sporazum izgleda kao "čista kapitulacija i popuštanje neprijatelju".
Prema toj ocjeni, pristajanjem na ovakve ustupke radi prekida sukoba Trump šalje poruku ne samo Iranu nego i drugim američkim protivnicima da će Washington odustati od vojnog pritiska ako se suoči s dovoljno snažnim ekonomskim posljedicama.
CNN također navodi da je Trump ovim potezom odustao od ranijih poruka Irancima, kojima je na početku rata govorio da je to njihova "jedina prilika u nekoliko generacija" da promijene vlast. Memorandum, naime, obavezuje i Sjedinjene Američke Države i Iran da se uzdrže od miješanja u unutrašnje poslove druge strane.
Na kraju analize, CNN zaključuje da je Trump ovim sporazumom ograničio manevarski prostor ne samo sebi nego i budućim predsjednicima Sjedinjenih Američkih Država.