Sve veća upotreba generativne vještačke inteligencije za pisanje, prevođenje, rješavanje zadataka i donošenje odluka mogla bi dugoročno uticati na sposobnost pamćenja, upornosti i kritičkog razmišljanja, upozoravaju istraživači.
ADVERTISEMENT
Chatbotovi poput ChatGPT-a i Claudea danas mogu na osnovu jednostavnog upita sastaviti elektronsku poruku, napisati računarski kod, prevesti tekst, organizovati putovanje ili predložiti poklon. Njihova upotreba sve je prisutnija u školama, na univerzitetima, radnim mjestima i u svakodnevnom životu.
Ipak, nova naučna istraživanja ukazuju na moguće posljedice prevelikog oslanjanja na vještačku inteligenciju, posebno kada je riječ o pamćenju, donošenju odluka i sposobnosti kritičkog mišljenja.
Američko-britansko istraživanje sprovedeno na 1.222 osobe, koje još nije prošlo stručnu recenziju, pokazalo je da je korištenje AI alata pri rješavanju matematičkih zadataka i testova razumijevanja pročitanog kratkoročno poboljšalo rezultate ispitanika.
Međutim, kada učesnici više nisu imali pristup tim alatima, njihovi rezultati su se dugoročno pogoršali, kao i spremnost da nastave pokušavati da riješe zadatke.
Autori istraživanja upozorili su da je posebno zabrinjavajući pad upornosti, jer je ona jedan od ključnih faktora za usvajanje novih znanja i dugoročno učenje.
Doktorantica Univerziteta Karnegi Melon Grejs Liu, glavna autorka studije, istakla je da sposobnost vještačke inteligencije da brzo odgovara na veliki broj pitanja korisnicima može oduzeti važne prilike za učenje.
"Posebno zabrinjava to što vještačka inteligencija nije alat namijenjen samo jednoj vrsti aktivnosti. Može se koristiti u gotovo svakoj intelektualnoj, misaonoj ili kognitivnoj aktivnosti", rekla je Liu.
Istraživači navode da upravo ta široka primjena razlikuje generativnu vještačku inteligenciju od ranijih tehnoloških pomagala.
Studija Massachusetts Institute of Technologyja iz 2025. godine privukla je pažnju nalazima da su studenti koji su koristili generativnu vještačku inteligenciju za pisanje eseja pokazivali slabiju sposobnost kritičkog razmišljanja.
Druga istraživanja upozoravaju na pojavu poznatu kao "kognitivno rasterećenje", odnosno prepuštanje misaonih zadataka spoljnim alatima, dok se u izraženijem obliku govori i o "kognitivnoj predaji".
Istraživači naglašavaju da vještačka inteligencija može biti koristan alat, ali upozoravaju da njeno pretjerano korištenje bez aktivnog uključivanja korisnika može uticati na razvoj i očuvanje važnih mentalnih sposobnosti.