ADVERTISEMENT

Na sastanku s irskim premijerom Michaelom Martinom u Dublinu, Trump je rekao da bi volio vidjeti ponovno ujedinjenje Republike Irske sa Sjevernom Irskom, dijelom Ujedinjenog Kraljevstva.

„Ne želim izazvati nikakve probleme, ali bih volio da to vidim ujedinjeno“, rekao je Trump kada ga je novinar pitao za mišljenje o tom pitanju. „To će se na kraju dogoditi. Moglo bi se dogoditi i sada.“

„Mislim da bi to bilo fantastično“, rekao je, dodajući da će „Velika Britanija očigledno imati šta da kaže o tome“.

Stav britanskog premijera Andyija Burnhama o ujedinjenju Irske ostaje nepromijenjen, rekao je danas njegov portparol, prenosi "Guardian".

Tokom sjednice sa pitanjima za premijera u srijedu, Burnham je rekao da će se "stoprocentno" pridržavati mirovnog Sporazuma iz Belfasta iz 1998. godine, kojim je okončano višedecenijsko nasilje u Sjevernoj Irskoj.

"Nije mi poznato da postoji većinska podrška javnosti za još jedan referendum i, dok se to ne promijeni, do njega neće doći", rekao je on.

Oštar odgovor

Kako su prenijeli britanski mediji, vodeće unionističke stranke u Sjevernoj Irskoj, DUP i UUP, oštro su odgovorile na Trumpov poziv na ujedinjenje Irske.

"O ustavnoj budućnosti Sjeverne Irske odlučivaće narod Sjeverne Irske, a ne komentari iz Londona, Dablina ili Vašingtona. Sjeverna Irska je dio Ujedinjenog Kraljevstva (UK), jer je to utvrđena demokratska volja njenog naroda. Uvjeren sam da će Sjeverna Irska nastaviti da bira UK i sigurnost koju ono pruža. Kao unionisti, nismo zainteresovani za uništenje naše zemlje putem ujedinjenja sa Republikom Irskom", rekao je lider stranke DUP Gavin Robinson u objavi na društvenoj mreži X, prenio je Tanjug.

Lider stranke TUV Jim Allister izjavio je da Trump nije prvi američki predsjednik koji se miješa u poslove koji ga se ne tiču.

"Sjeverna Irska nije pion u Trimpovom sukobu sa Ujedinjenim Kraljevstvom. Naša ustavna budućnost ne zavisi od njega niti od bilo kog drugog stranog zvaničnika", rekao je on.

Chris Hazzard, poslanik stranke Šin Fejn iz izborne jedinice Saut Dauns koja se graniči sa Republikom Irskom, prokomentarisao je Trumpove riječi tvrdnjom da je i "pokvaren sat tačan dvaput dnevno".

Predsjednica Republike Irske Catherine Connolly izdala je saopštenje povodom svog sastanka sa Donaldom Trumpom, navodeći da se "rat i genocid nikada ne mogu prihvatiti".

"Kao predsjednica Irske, i te kako sam svjesna da su Irska i SAD povezane čvrstim vezama. Živimo u svijetu koji se suočava sa egzistencijalnom prijetnjom koju predstavljaju rat i klimatske promjene, a obe pojave su neraskidivo povezane. Prenijela sam čvrst stav irskog naroda da se normalizacija rata i genocida nikada ne može prihvatiti", rekla je ona.

"Razgovor o irskom jedinstvu se promijenio"

Na Trimpovu izjavu reagovala je i liderka partije Šin Fejn, Mary Lou McDonald, koja je rekla da se "razgovor o irskom jedinstvu promijenio" poslije Trumpovih komentara o ujedinjenju, prenosi BBC.

Šin Fejn je najveća opoziciona stranka u irskom parlament i najveća partija u vladi u Sjevernoj Irskoj, a jedan od njenih glavnih ciljeva je ujedinjena Irska.

McDonald je rekla da je sada na irskom premijeru Micheal Martinu da počne planove o promjeni Ustava. Ona se složila sa Trumpovim komentarima o ponovnom ujedinjenju Irske.

"Obezbijedili smo mir i, dok se bližimo 30. godišnjici Sporazuma iz Belfasta, naš nacionalni put je sada ujedinjenje, organizovano, planirano i mirno", istakla je ona, pozivajući Trumpa da "promoviše globalnu agendu za mir" u vezi sa Palestinom i da "prestane da naoružava Izrael".

Suprotstavljene vizije Sjeverne Irske — pitanje da li ona pripada Irskoj ili Britaniji — podstakle su decenije nasilja u kojima je stradalo oko 3.600 ljudi. Prethodni američki predsjednici izbjegavali su da direktno komentarišu ovu temu, čak i oni koji su, poput Joea Bidena, imali snažne porodične i emotivne veze sa Irskom.

Kada je Irska, kojom je dugo dominirao njen veći susjed, Britanija, prije jednog vijeka postala samoupravna zemlja sa većinskim rimokatoličkim stanovništvom, region na sjeveru, sastavljen od šest okruga i sa protestantskom većinom, ostao je u sastavu Ujedinjenog Kraljevstva.

Sjeverna Irska je bila podijeljena između dvije glavne zajednice: nacionalista, uglavnom katolika, koji su željeli ujedinjenje sa ostatkom Irske, i unionista, pretežno protestanata, koji su želeli da ostanu dio Britanije, podsjeća Euronews.

Tenzije su na kraju prerasle u sukob poznat kao „Nevolje” (The Troubles), koji je donio tri decenije nasilja uz učešće paravojnih grupa sa obje strane i britanskih trupa.

Mirovni sporazum iz 1998. godine, u čijem je postizanju Vašington odigrao ključnu ulogu, uglavnom je okončao nasilje, ali je ostavio neriješenim konačni status Sjeverne Irske.

Mirovni sporazum omogućava glasanje o ujedinjenju ukoliko se čini vjerovatnim da bi većina ljudi glasala za njega.