Evropska komisija se priprema podržati veliku inicijativu čišćenja usmjerenu na per- i polifluoroalkilne supstance (PFAS), poznate i kao "vječne hemikalije" zbog njihove perzistencije u okolišu i ljudskom tijelu, prema procurijelom prijedlogu koji je vidio Euronews.
ADVERTISEMENT
Operacija, čiji se početak očekuje 2026. godine, centralna je karakteristika predstojeće Strategije EU za otpornost na vodu.
Nova strategija, koju je prethodna Komisija kontroverzno odložila, a sada je planirana za predstavljanje do 4. juna, ima za cilj rješavanje sve ozbiljnijih poplava, suša i eskalacije zagađenja vode širom Evrope.
Prema procurijelom nacrtu prijedloga koji je vidio Euronews, Komisija upozorava da je "potrebna hitna akcija za rješavanje zagađivača koji izazivaju zabrinutost i predstavljaju rizik za naše vitalne izvore pitke vode".
"EU mora uložiti odlučne napore u čišćenje ovih i drugih sveprisutnih, perzistentnih, bioakumulativnih i toksičnih supstanci, posebno tamo gdje su takve hemikalije i dalje neophodne za društvenu ili industrijsku upotrebu“, nastavlja se u nacrtu.
Procurili dokument naglašava da bi sanacija trebala slijediti princip "zagađivač plaća", s javnim finansiranjem rezerviranim za takozvana nezaštićena mjesta, odnosno lokacije gdje se ne može identificirati odgovorna strana.
Procijenjeni troškovi čišćenja kontaminacije PFAS-om širom Evrope kreću se od 5 do 100 milijardi eura godišnje, prema Komisiji. Samo sektor voda mogao bi se suočiti s dodatnim godišnjim troškovima do 18 milijardi eura za prečišćavanje vode za piće. Predviđa se da će troškovi upravljanja otpadnim vodama i kanalizacijskim muljem biti još veći.
Među planiranim inicijativama je i javno-privatno partnerstvo koje će se pokrenuti 2026. godine, usmjereno na otkrivanje i čišćenje PFAS-a i drugih perzistentnih hemikalija. Inicijativa će biti usklađena s nedavno revidiranim zakonodavstvom EU o industrijskim emisijama, vodi za piće i otpadnim vodama, a namijenjena je podsticanju inovacija i razvoja tržišta unutar evropskog sektora voda.
"Inovacije i digitalizacija su neophodne za uklanjanje novih zagađivača poput PFAS-a i drugih toksičnih mikrosupstanci", napominje Komisija u nacrtu, dodajući da bi biotehnologije mogle ponuditi dugoročna rješenja. Dokument također naglašava važnost postizanja energetske neutralnosti u sektoru otpadnih voda i poboljšanja integriranog upravljanja urbanim vodama.
Akcije vezane za PFAS u strategiji imaju za cilj da dopune tekuće napore u okviru revizije okvira REACH EU, kako je navedeno u političkim smjernicama predsjednice von der Leyen za period 2024–2029, koje su također uskoro planirane za reviziju.
Do kraja 2025. godine, Komisija ima za cilj da usvoji sveobuhvatno ograničenje za sve PFAS-e u pjenama za gašenje požara, koje su identificirane kao jedan od primarnih izvora emisija PFAS-a.
PFAS i drugi visoko postojani zagađivači nastavljaju se akumulirati u vodama EU, a procijenjeni troškovi povezani sa zdravljem kreću se od 52 do 84 milijarde eura godišnje.
U skladu s Akcionim planom za nulto zagađenje, Komisija također predlaže sistem praćenja i prognoza za rješavanje problema zagađenja vode i mora na njegovom izvoru.