ADVERTISEMENT

Zvanično proglašen od strane Fondacije Nacionalnog parka-grada u maju, Breda se pridružuje Londonu, Adelaideu i Chattanoogi kao četvrti član rastućeg globalnog pokreta za stvaranje zelenijih, zdravijih i više povezanih urbanih područja s prirodom.

Ovaj novi status priznaje više od decenije rada na obnovi močvara, ozelenjavanju ulica i uključivanju stanovnika u proces.

To također signalizira promjenu u načinu na koji gradovi širom Evrope redefiniraju svoj odnos s prirodom.

Šta je Nacionalni park-grad?

Inicijativa Nacionalni park-grad pokrenuta je u Velikoj Britaniji 2019. godine kako bi se promovirao urbani život povezan s prirodom i ekološki pravedan.

Gradovi ne moraju ispunjavati tradicionalne kriterije nacionalnih parkova. Umjesto toga, moraju pokazati posvećenost cijelog grada održivosti, biodiverzitetu i javnom pristupu zelenim površinama.

Bredina prijava privukla je pažnju ocjenjivača svojim snažnim ekološkim liderstvom, angažmanom građana i urbanističkim planiranjem koje prirodu stavlja u svoju srž.

"Apsolutno sam uživao istražujući Bredu i učeći o svemu što rade kako bi svoj grad učinili zelenijim, zdravijim i divljijim – od obnove rijeke kroz središte grada do inovativnih programa uzgoja hrane u zajednici, malih šuma koje su osnovale škole, vrtova prilagođenih divljim životinjama i javne umjetnosti", kaže Daniel Raven-Ellison, osnivač Fondacije National Park City.

"Siguran sam da će ljudi svih uzrasta i porijekla u Bredi biti inspirisani time što će postati Nacionalni park i da će htjeti istražiti kako mogu biti dio njegovog rasta i priče."

Breda je sada četvrti grad koji je dobio status Nacionalnog parka, pridruživši se Londonu, Adelaideu i nedavno Chattanoogi. Devet drugih gradova trenutno također radi na tome.

Šta je Breda učinila da bi zaradila tu titulu?

Breda je dugo davala prioritet rješenjima zasnovanim na prirodi, od pretvaranja obala u bioraznolike urbane vrtove do zamjene betonskih pločica travom, cvjetnim gredicama i drvećem.

Danas, 60 posto Brede čine zelene površine, od historijskih šuma poput Mastbosa – jedne od najstarijih u Nizozemskoj – do prirodnih rezervata, parkova i vodenih puteva. Do 2030. godine, lokalni lideri imaju za cilj da je učine jednim od gradova najbogatijih prirodom u Europi.

Ali status također odražava podršku stanovnika.

Grad je postao lider u zelenom dizajnu, koristeći rješenja zasnovana na prirodi za poboljšanje uslova života i upravljanje klimatskim rizicima. Stanovnici su bili aktivni učesnici u tom procesu, često ozelenjavajući vlastite ulice, postavljajući krovne vrtove i razvijajući zelena školska dvorišta, prema Breda Stad in een Park pokretu koji je pomogao u vođenju napora grada da postane Nacionalni park Grad.

"Ova titula je priznanje za mnoge stanovnike, poduzetnike i organizacije koji su posvećeni ozelenjavanju Brede i inspiracija da se to nastavi", kaže Joost Barendrecht, predsjednik Breda Stad in een Park.

"To je podsticaj da se više [ljudi] oduševi za početak rada sa zelenilom. Ne mora uvijek biti veliko. [Jednostavan] vrt je lijep doprinos."

Zašto je ovo važno za evropske gradove

Širom EU, gradovi sve više koračaju u istom smjeru kao Breda.

Od zona bez automobila u Parizu do napora za zaštitu od poplava u Kopenhagenu, lokalni lideri reaguju na klimatske promjene i smanjenje biodiverziteta inicijativama koje imaju za cilj da urbana naselja učine zelenijim, ugodnijim za život i spremnijim za budućnost.

Na primjer, pristup zelenim površinama značajno smanjuje zdravstvene rizike povezane s vrućinom – korist koju Breda sada predstavlja, a koju bi drugi evropski gradovi mogli pokušati oponašati.

"London i Breda su prvi gradovi nacionalni parkovi u Evropi, ali ne nedostaje i drugih koji žele i trebaju biti zeleniji, zdraviji, divljiji, hladniji i pravedniji", kaže Raven-Ellison, piše Euronews.com.

"Gradovi nacionalni parkovi pomažu u pokazivanju puta, formirajući snažne odnose i razmjenjujući optimizam, ideje, znanje i energiju."