Grupa poslanika Evropskog parlamenta pozvala je organizatore Eurosonga da objave kompletne podatke o glasanju publike, pozivajući se na sve veće sumnje u manipulacije koje su iznijele brojne nacionalne televizije.
Nepune tri sedmice nakon završetka Pjesme Eurovizije 2025, kontroverze oko regularnosti glasanja publike ne jenjavaju.
Dvanaest poslanika Evropskog parlamenta iz redova socijalista, ljevice, zelenih i liberala uputilo je pismo čelnicima Evropske radiodifuzne unije (EBU), izražavajući „zabrinutost zbog sve češćih sumnji u neregularnosti vezane za ovogodišnje takmičenje“, navodi se u pismu u koje je uvid imao Euronews.
Njihov apel uslijedio je nakon što su nacionalni emiteri, uključujući AVROTROS/NPO iz Holandije, NRK iz Norveške, RTVE iz Španije, RTVSLO iz Slovenije, RÚV s Islanda, flamanski VRT iz Belgije i Yle iz Finske, javno izrazili sumnje u manipulaciju glasovima publike — posebno ističući navodnu podršku izraelskog državnog aparata njihovoj predstavnici Eden Golan, koja je ove godine završila kao drugoplasirana.
Prema navodima, izraelska agencija za vladino oglašavanje Lapam vodila je agresivne kampanje u cilju promocije svog izvođača, što je izazvalo dodatne kontroverze.

RTÉ, nacionalna televizija Irske, zvanično je zatražila pristup kompletnim podacima o glasanju, dok je VRT otvoreno doveo u pitanje dalji ostanak u takmičenju ukoliko se ne osigura potpuna transparentnost.
„Eurosong bi trebao ujediniti Evropu kroz muziku i kulturu, ali su posljednja dešavanja bacila sjenu na njegov kredibilitet i neutralnost“, izjavio je slovenački poslanik Matjaž Nemec, koji je inicirao slanje zahtjeva.
Nemec je posebno kritikovao učešće nacionalnih vlada u promociji svojih izvođača, navodeći da je to u suprotnosti s osnovnim principima EBU-a o nepristrasnosti, fer-pleju i nezavisnosti.
U pismu se navode i podaci VRT-a, koji ukazuju na značajne i neobjašnjive razlike između broja gledalaca i broja glasova u periodu od 2023. do 2025. godine.
„Takvi trendovi se ne mogu objasniti samo oscilacijama u interesovanju gledalaca i zahtijevaju dodatnu pažnju“, stoji u pismu, uz upozorenje da sve veći broj emitera koji izražavaju sumnje ukazuje na dublji, sistemski problem.
Poslanici su pozvali EBU da poduzme konkretne mjere: da objavi kompletne rezultate glasanja, omogući nezavisnu reviziju i uvede mehanizme zaštite od političkog uticaja na takmičenje.
„Bez odgovora i odgovornosti, Eurosong rizikuje da izgubi povjerenje publike i postane platforma za manipulacije, a ne za jedinstvo“, upozorio je Nemec, dodavši da evropska javnost zaslužuje potpunu transparentnost procesa glasanja.

Direktor Eurosonga Martin Österdahl oglasio se otvorenim pismom, u kojem se osvrnuo na zabrinutost oko integriteta takmičenja i sistema glasanja.
On je priznao da su problemi koje su istakli emiteri ozbiljni i najavio da će biti razmatrani na narednom sastanku Referentne grupe EBU-a.
Österdahl je naglasio da su promotivne kampanje zemalja učesnica dozvoljene i uobičajene u muzičkoj industriji, ali da će EBU ispitati da li takve aktivnosti mogu neprimjereno uticati na glasanje publike.
Također je naveo da sistem glasanja Eurosonga uključuje „više slojeva sigurnosti“ i da ga nadgleda više od 60 stručnjaka iz Kölna, Beča i Amsterdama, dok je za tehničku obradu zadužena kompanija Once Germany GmbH, a reviziju sprovodi Ernst & Young.
Govoreći o važećem pravilu koje ograničava broj glasova na 20 po osobi po načinu plaćanja, Österdahl je rekao da nema dokaza da to utiče na konačan rezultat, ali je najavio da će se i ta praksa razmatrati tokom revizije takmičenja.