ADVERTISEMENT

Govoreći o sankcijama, predsjednica Komisije naglasila je da Evropska unija želi mir za Ukrajinu, ali da Rusija nastavlja ratnu politiku. „Rusija ne traži mir, već želi nametnuti princip sile. Zato pojačavamo pritisak – jer je snaga jedini jezik koji Moskva razumije,“ poručila je.

Prema novom paketu, EU će se fokusirati na dva ključna sektora – energetiku i finansije.

Energetske sankcije uključuju zabranu transakcija vezanih za gasovode „Sjeverni tok 1“ i „Sjeverni tok 2“, čime evropski operateri više neće moći poslovati sa ovim projektima. Takođe, EU smanjuje gornju granicu cijene ruske nafte sa 60 na 45 dolara po barelu, kako bi dodatno umanjila ruske prihode od izvoza energenata.

Osim toga, uvodi se zabrana uvoza rafinisanih proizvoda na bazi ruske sirove nafte, kako bi se spriječilo da ruski naftni proizvodi dospiju na evropsko tržište „na mala vrata“.

Finansijske sankcije uključuju potpunu zabranu transakcija preko sistema SWIFT za dodatnih 22 ruske banke. Takođe, ograničava se finansiranje trgovine sa Rusijom od strane institucija u trećim zemljama koje pokušavaju zaobići sankcije.

Uz to, EU uvodi dodatne zabrane izvoza u vrijednosti od 2,5 milijardi evra, uključujući zabranu prodaje mašina, metala, plastike i hemikalija koje su ključne za rusku industriju i vojnu proizvodnju.

Jačanje primjene sankcija je još jedan prioritet EU. Tako će biti proširena lista kompanija koje direktno ili indirektno podržavaju ruski vojni i industrijski kompleks. Evropski blok također šalje jasnu poruku trećim zemljama koje nastavljaju podržavati Rusiju – one snose ozbiljnu odgovornost za produženje sukoba.

Von der Leyen je na kraju naglasila da EU ponovo poziva na „potpuni, bezuslovni prekid vatre od najmanje 30 dana“, što bi omogućilo humanitarnu pomoć i stvorilo prostor za ozbiljne mirovne pregovore.