Njemački istražitelji, koji gotovo tri godine svakodnevno rade na rasvjetljavanju sabotaže gasovoda Sjeverni tok, sada su, prema pisanju The Wall Street Journala, došli do zaključka koji bi mogao ozbiljno uzdrmati odnose Berlina i Kijeva.
ADVERTISEMENT
Sve više tragova, tvrde izvori bliski istrazi, vodi prema Ukrajini.
Prema informacijama iz istrage, bombaški napad na plinovode u Baltičkom moru u septembru 2022. godine izvela je specijalna ukrajinska vojna jedinica, koja je u to vrijeme bila pod direktnom komandom tadašnjeg vrhovnog zapovjednika ukrajinskih snaga, generala Valerija Zalužnog, danas ambasadora u Londonu.
Njemački tim je, prateći tragove najma brodova, telefonskih komunikacija i putnih dokumenata, identifikovao više osumnjičenih – tri pripadnika ukrajinskih specijalnih snaga i četiri ronioca.
Ključni dokaz bila je fotografija s nadzorne kamere na kojoj je prepoznato lice jednog od ronioca pomoću softvera za prepoznavanje lica.
Tokom istrage pojavili su se i incidenti koji su zakomplikovali slučaj. Jedan od osumnjičenih, koji se skrivao u Poljskoj, prebačen je u Ukrajinu vozilom s diplomatskim tablicama, a vlasti u Kijevu su odbile komentarisati taj događaj.
Poljska, s druge strane, odbija da Njemačkoj izruči jednog od osumnjičenih, smatrajući ga „herojem“ koji je pomogao u onemogućavanju ruskih energetskih prihoda.
Poljski premijer Donald Tusk čak je izjavio da „problem nije što je plinovod uništen, nego što je uopšte izgrađen“.
Njemački istražitelji su kasnije locirali i navodnog komandanta operacije – Serhija K., 46-godišnjeg bivšeg pripadnika ukrajinske sigurnosne službe SBU.
Uhapšen je u Italiji, gdje ga tamošnji sud treba odlučiti hoće li ga izručiti Njemačkoj.
Tokom privođenja, Serhij je novinarima pokazao tri prsta, simbol ukrajinskog trozupca, dok njegov advokat tvrdi da je nevin i da je djelovao u okviru vojne misije.
Njegovo eventualno izručenje moglo bi stvoriti ozbiljne političke napetosti između Njemačke i Ukrajine, jer bi se time otvorilo pitanje odgovornosti za čin koji je izazvao najveće pojedinačno ispuštanje metana u istoriji.
Dok dio njemačke javnosti već smatra da Kijev stoji iza napada, u Berlinu se pribojavaju da bi suđenje moglo oslabiti podršku Ukrajini i dodatno podijeliti saveznike u Evropi.