ADVERTISEMENT

Litvanska vlada je dan ranije saopćila da će ponovo otvoriti dva granična prijelaza s Bjelorusijom, nekoliko sedmica nakon što su bili zatvoreni zbog poremećaja na aerodromu u glavnom gradu, izazvanih balonima koji su korišteni za krijumčarenje cigareta.

Vlada u Vilniusu je krajem oktobra objavila da će prijelazi ostati zatvoreni mjesec dana, uz određene izuzetke.

Litvanija je u četvrtak potvrdila ponovno otvaranje prijelaza Medininkai i Šalčininkai, ali je odluku prolongirala za jedan dan.

Litvanski zvaničnici smatraju da su baloni namjerno poslani iz Bjelorusije, bliskog saveznika Rusije.

Očekuje se da će odluka olakšati povratak litvanskih kamiona koji su ostali blokirani u Bjelorusiji.

Minsk je odbio otvoriti poseban koridor isključivo za evakuaciju kamiona, insistirajući da Litvanija potpuno otvori granicu.

Delegacije carinskih službenika obje zemlje sastale su se u utorak na tehničkim pregovorima.

Prošle sedmice predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da je u njegovoj zemlji blokirano oko 1.200 vozila te zaprijetio njihovom zapljenom ako Litvanija ne otvori granicu.

Zatvaranje granice opisao je kao “ludu prevaru” i dio “hibridnog rata” protiv Bjelorusije, prenosi Euronews.com.

Litvanija je članica NATO-a i Evropske unije na istočnom krilu zapadnog vojnog saveza i graniči s Bjelorusijom i ruskom eksklavom Kalinjingrad.

Vlada Litvanije upozorila je da bi granica mogla ponovo biti zatvorena ako se baloni ili dronovi ponovo pojave.

“Ako se situacija ponovo pogorša, zadržavamo pravo da u svakom trenutku zatvorimo granicu”, poručila je premijerka Inga Ruginienė, dodajući da se granica ponovo otvara nakon nekoliko relativno mirnih sedmica bez ozbiljnih povreda zračnog prostora i poremećaja letova.

I NATO i Evropska unija su u stanju povišene pripravnosti nakon niza incidenata u kojima je zračni prostor bio narušen, a za koje se smatra da potiču iz Rusije, u posljednjim sedmicama.

NATO je krajem septembra uputio upozorenje Moskvi, naglasivši da će koristiti sva raspoloživa sredstva za odbranu od novih kršenja zračnog prostora, nakon obaranja ruskih dronova iznad Poljske i prijava Estonije o upadu ruskih borbenih aviona.

Ovi incidenti izazvali su ozbiljnu zabrinutost među evropskim liderima, otvarajući pitanja o spremnosti NATO-a u slučaju moguće ruske agresije.