ADVERTISEMENT

Venecija bi mogla biti prisiljena da se preseli u budućnosti dok se naučnici bore da je spase od rastuće prijetnje poplavama.

Nova studija, objavljena u časopisu Scientific Reports, procijenila je postojeće i potencijalne strategije prilagođavanja za italijanski grad u odnosu na projekcije porasta nivoa mora iz Šestog izvještaja o procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama UN-a (IPCC).

Venecija, UNESCO-va svjetska baština unutar Venecijanske lagune, doživjela je sve veće poplave u posljednjih 150 godina. Prošlog ljeta, snažne oluje s grmljavinom zahvatile su regiju, preopteretivši drenažne sisteme i pretvorivši ulice u brze rijeke.

U 2019. godini, teške poplave uzrokovale su dva smrtna slučaja i štetu od stotina miliona eura, uključujući i štetu na turističkoj atrakciji Bazilici Svetog Marka. Staklene barijere i plan restauracije vrijedan 3,3 miliona eura otkriveni su još 2023. godine kako bi se zaštitila 900 godina stara crkva, koja je i dalje prepuštena na milost i nemilost plime.

Naučnici su sada predstavili tri moguće strategije prilagođavanja za Veneciju, upozoravajući da je brza akcija „neophodna“. Autor studije kaže da Venecija predstavlja primjer izazova s ​​kojima će se mnoga niska obalna područja suočiti zbog porasta nivoa mora u narednim vijekovima, uključujući Maldive i Holandiju, piše Euronews.com.

Hoće li Venecija biti premještena?

Autori predviđaju da će nasipi možda biti potrebni iznad 0,5 metara porasta nivoa mora – što se može dogoditi do 2100. godine, čak i ako se emisije održe niskim – uz procijenjeni trošak od 500 miliona do 4,5 milijardi eura.

To su inženjerski izgrađeni nasipi, koji su obično napravljeni od zemlje, pijeska ili stijene, a grade se duž obala ili rijeka kako bi djelovali kao barijera protiv potencijalnih poplava.

Zatvaranje lagune „super nasipom“ (široki ojačani nasip) također bi moglo biti održivo iznad 0,5 metara porasta nivoa mora i moglo bi zaštititi grad od porasta nivoa mora do 10 metara. Međutim, početni troškovi za ovo mogli bi premašiti 30 milijardi eura.

Kao krajnje rješenje, studija navodi da bi preseljenje grada, njegovih stanovnika i historijskih znamenitosti moglo biti neophodno nakon porasta nivoa mora od 4,5 metara – što se predviđa nakon 2300. godine – uz cijenu do 100 milijardi eura.

Autori upozoravaju da izgradnja velikih intervencija, poput trajnih barijera, može trajati između 30 i 50 godina, što znači da je rano planiranje neophodno.

„Nema optimalne strategije za Veneciju“

„Naša analiza pokazuje da ne postoji optimalna strategija za Veneciju“, kaže profesor Robert Nicholls iz Centra Tyndall za istraživanje klimatskih promjena na Univerzitetu Istočne Anglije.

„Svaki pristup mora uravnotežiti više faktora, uključujući dobrobit i sigurnost stanovnika Venecije, ekonomski prosperitet, budućnost ekosistema lagune, očuvanje baštine i tradicije i kulturu regije.“

Nicholls kaže da bi sva naseljena obalna područja s niskim položajima trebala prepoznati izazov dugoročnog porasta nivoa mora i „početi razmatrati implikacije prilagođavanja već sada“.

„S obzirom na visoku kulturnu vrijednost Venecije, ovi troškovi su očito nepotpuni i nijedna mjera prilagođavanja ne može dugoročno održati Veneciju kakvu danas vidimo“, dodaje on.

Zašto nivo mora raste u Veneciji?

Venecija je već u opasnosti tokom visokih proljetnih plima zbog svog položaja u plitkoj obalnoj laguni.

Prema Kraljevskim muzejima Greenwich, sezonski jugo vjetrovi također mogu uzrokovati „olujne udare“, tjerajući vodu preko Jadranskog mora u lagunu i prema gradu. Kada se visoke plima i olujni udari sudare, poplave mogu biti ekstremne.

Globalno zagrijavanje također ubrzava porast nivoa mora širom svijeta, zbog kombinacije topljenja glečera i termalnog širenja morske vode dok se zagrijava.

Da stvar bude gora, nivo tla u Veneciji trenutno tone za oko 1 mm godišnje zbog prirodnih pomjeranja kopna. To je pogoršano ljudskim aktivnostima, poput crpljenja podzemnih voda ispod lagune. Međutim, ovo je sada zabranjeno.