Papa Franjo izmijenio je stereotipnu sliku poglavara Katoličke Crkve postavši prvim papom koji nije rođen na evropskom kontinentu u više od 1200 godina.
ADVERTISEMENT
Neki se nadaju da će njegov nasljednik, kojeg će kardinali uskoro izabrati, doći iz Afrike ili Azije. Pokojni papa iz Argentine zagovarao je daleke krajeve koje je Crkva dugo zanemarivala, bilo u imenovanjima kardinala bilo u putovanjima koja su odstupala od uobičajenih odredišta, od Mongolije do Papue Nove Gvineje. Neevropski papa bi imao smisla s obzirom na to da katoličanstvo raste u Africi i Aziji, a u Evropi gotovo da stagnira.
No, u današnjem sve kompleksnijem svijetu analitičari tvrde da će uključiv svjetonazor i diplomatske vještine biti ključni činioci u izboru novog pape, a ne nacionalnost. Prvi papa, sveti Petar, bio je iz Galileje u današnjem Izraelu, no dugi niz njegovih nasljednika uglavnom su bili Italijani. Nakon što je izabran za papu 13. marta 2013. godine, Franjo se našalio da su gakardinali pronašli "na kraju svijeta".
Tokom svog pontifikata bivši nadbiskup Buenos Airesa nastojao da Crkva više uključuje one iz takozvanih "periferija", iz geografskih područja daleko od Rima ili dugo zanemarivanih naroda. Svojim inostranim putovanjima i istaknutim zagovaranjem marginaliovanih grupa poput migranata i siromašnih, Franjo je nastojao unijeti nove glasove u 2000 godina staru instituciju, piše HRT.
Aktivno je tražio "zanemarene ili podzastupljene u univerzalnoj Crkvi", kazao je za AFP američki istoričar svjetskih religija R. Scott Appleby. Ipak, upozorio je da to "ne garantuje da će idući papa doći s margina, iz zemlje koja nije dobro poznata ili nije Evropa". Appleby je rekao da je besmisleno pokušavati predvidjeti nacionalnost idućeg pape.
Politička 'protuteža'
Oni koji se klade na neeuvopskog papu ističu činjenicu da je Franjo imenovao većinu kardinala koji će izabrati njegovog nasljednika, pri čemu mnogi od njih dolaze iz podzastupljenih krajeva. No, Evropa i dalje ima najveći glasački blok s 53 kardinala u porođenju s 27 iz Azije i Okeanije, 21 iz Južne i Srednje Amerike, 16 iz Sjeverne Amerike i 18 iz Afrike.
Neki o kojima se govori kao o mogućim nasljednicima takođe dolaze izvan tradicionalnih crkvenih utvrda poput Luisa Antonija Taglea iz Manile ili ganskog kardinala Petera Turksona. Papa iz siromašnije zemlje donio bi drugačiju perspektivu koja bi se isticala u svijetu snažnih i glasnih zapadnih vođa. Takav papa bi imao "iskustvo siromašnih iz prve ruke ... (iskustvo) zemlje u regiji koja nije prvom planu, rekao je Appleby.
“A to daje protutežu političkim centrima moći. Važno je za Crkvu da ne kopira centre moći u svijetu”.
U konklavi će se tražiti "kardinal sposoban da bude referentna točka za mnoge", dodao je Roberto Regoli, italijanski istoričar s papinskog univerziteta Gregoriana.
Stručnjaci se slažu da će sposobnost kandidata da ujedini Crkvu u sve razjedinjenijem geopolitičkom kontekstu možda biti odlučujući faktor.
“Novi papa će morati redizajnirati Crkvu u svijetu koji gori, kazao je ove sedmice Alberto Melloni, italijanski profesor hrišćanske istorije za list Corriere di Bologna. Appleby se složio: "Teško je zamisliti da idući papa može ignorisati nemir i izazove u svijetu".