ADVERTISEMENT

Kako se svjetski okeani suočavaju sa sve većim prijetnjama klimatskih promjena, prekomjerne upotrebe morskih resursa i zagađenja, vodeći stručnjaci za more pozivaju vlade da iskoriste ovu priliku za zaštitu krhkih podvodnih ekosistema.

Konferencija se održava od 9. do 13. juna, što je najveći ikada organizovani samit o okeanima i mogao bi pružiti vitalnu priliku za finalizaciju ključnih sporazuma, ispunjenje obećanja i davanje novih obaveza.

Među svjetskim liderima koji će se okupiti u Nici je i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

Šta je Konferencija Ujedinjenih nacija o okeanima?

Konferencijom, kojom predsjedavaju Francuska i Kostarika, cilj je suočiti se s produbljivanjem globalne krize u okeanima. Naučnici upozoravaju da klimatske promjene, zagađenje plastikom, gubitak ekosistema i prekomjerna upotreba morskih resursa guraju naše okeane do tačke s koje nema povratka.

U nastojanju da podstakne saradnju i naknadna rješenja za neke od ovih problema, UNOC okuplja svjetske lidere, naučnike, aktiviste i poslovne ljude.

Konkretno, fokusira se na provođenje Cilja održivog razvoja UN-a 14: Život ispod vode. Sveobuhvatna tema ove konferencije je „ubrzanje djelovanja i mobilizacija svih aktera za očuvanje i održivo korištenje okeana“.

Ovo je treća konferencija UN-a o okeanima, a prisustvovaće joj više od 10.000 ljudi. Očekuje se da će u centru pažnje biti lideri poput brazilskog predsjednika Luiza Inacija Lule i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.

Luiz Inacio Lula da Silva i Emmanuel Macron (Izvor: AP Photo/Michel Euler, Pool)

Hoće li UNOC rezultirati novim sporazumom za okeane?

Sedmični razgovori će se završiti usvajanjem političke deklaracije. Iako ona neće biti pravno obavezujuća, ona postavlja ton za buduće globalne ambicije, služeći kao signal vladama, investitorima i civilnom društvu, motivirajući podršku novim inicijativama.

UNOC je identifikovao tri ključna prioriteta za deklaraciju: odbranu okeanskih ekosistema, održive okeanske ekonomije i ubrzanje akcija.

Uspješna konferencija rezultirala bi konačnom i potpisanom političkom deklaracijom koja bi se nazvala “Akcioni plan za okean u Nici”, piše Euronews.

Očekuje se i više ratifikacija značajnog Ugovora UN-a o otvorenom moru, kako bi se osigurala njegova provedba.

Snažan ishod bi takođe mogao pomoći u postavljanju temelja za veće pobjede u području biodiverziteta i klime na COP30 u Brazilu kasnije ove godine.

Šta možemo očekivati od predsjednika Macrona?

Francuska je suorganizator konferencije zajedno s Kostarikom, a održava se u Nici na mediteranskoj obali te zemlje.

Uoči samita, Macron i francuska vlada ohrabruju zemlje da poboljšaju zaštitu okeana.

„Imali smo... rukovodstvo francuske vlade koje se angažuje sa zemljama kako bi se povećao broj ratifikacija BBNJ-a (Ugovora UN-a o otvorenom moru)“, kaže Rita El Zaghloul, direktorica Koalicije visokih ambicija za prirodu i ljude.

Krajem maja, Evropska unija i šest njenih država članica formalno su ratifikovale Ugovor o otvorenom moru, nakon što su to ranije ove godine učinile Francuska i Španija.

Obična dvoprsta orada pliva u zaštićenom području francuskog Nacionalnog parka Porquerolles (Izvor: AP Photo/Annika Hammerschlag)

Francuska aktivno predvodi napore u saradnji sa zemljama po pitanju zaštite okeana, dodaje El Zaghloul, kako bi se osiguralo da konferencija završi konkretnim rezultatima.

Ranije ove godine, Čile i Francuska su najavile "100-postotni savez", pozivajući obalne i okeanske države da se obavežu na 100-postotno održivo upravljanje svojim nacionalnim okeanskim područjima.

Ali Enric Sala, istraživač National Geographica i osnivač Pristine Seas, naglašava da Francuska mora biti „lider u djelima, a ne samo riječima“.

„Francuska je kopredsjedavajuća Koalicije visokih ambicija za prirodu i ljude, koja se obavezala da će do 2030. godine zaštititi najmanje 30 posto okeana“, objašnjava on, „a u Francuskoj... postoje sva ta zaštićena područja, ali većina tih zaštićenih područja otvorena je za komercijalni ribolov, uključujući i ribolov pridnenim koćama.“

Sala kaže da je samo jedan posto francuskih voda područje zabranjenog ulova koje zapravo omogućava oporavak morskog života. Ova područja takođe donose ogromne koristi za turizam, radna mjesta i lokalne, male ribare.

„Svi očekuju da će predsjednik Macron objaviti neke najave o proglašenju novih zaštićenih morskih područja koja su zaista zaštićena. Takođe, postoji veliko očekivanje da će se predsjednik Macron obavezati na postepeno ukidanje koćarenja po dnu u zaštićenim morskim područjima .“

Nedostaju milijarde za finansiranje zaštite mora

Međutim, obećanja data i na konferenciji i prije nje neće značiti ništa bez sredstava koja ih podržavaju. Globalni napori za zaštitu mora već su kritično nedovoljno finansirani.

U 2022. godini, gotovo 200 zemalja složilo se da do 2030. godine proglasi 30 posto svjetskih okeana zaštićenim područjima.

Od 2024. godine, samo 8,4 posto je bilo pokriveno, a samo 2,7 posto je procijenjeno kao efikasno zaštićeno - što znači da postoje propisi i aktivno upravljanje kako bi se osigurale minimalne ili nikakve štetne aktivnosti. Ova potonja brojka je opala ranije ove godine kao rezultat povlačenja Nacionalnog spomenika baštine pacifičkih ostrva od strane Trumpove administracije.

Samo dvije zemlje - Palau i Ujedinjeno Kraljevstvo - efikasno su zaštitile više od 30 posto svojih voda, iako se efektivno zaštićena područja u vodama Ujedinjenog Kraljevstva pretežno nalaze na udaljenim, prekomorskim teritorijama.

Ribolov u Jonesportu, Maine (Izvor:AP Photo/Robert F. Bukaty, File)

Oko 15,8 milijardi dolara (13,8 milijardi evra) godišnje potrebno je da bi se postigao cilj od 30 posto do 2030. godine, ali novi izvještaj globalne koalicije nevladinih organizacija i finansijera za prirodu pokazao je da se trenutno troši samo 1,2 milijarde dolara (1,05 milijardi evra).

To je ogroman nedostatak sredstava od 14,6 milijardi dolara (12,7 milijardi evra) - brojka koju, prema mišljenju ekoloških grupa, čini samo 0,5 posto godišnjih globalnih obrambenih budžeta.

Brian O'Donnell, direktor organizacije Campaign for Nature, koja je vodila analizu finansijskog jaza, kaže da zaštita okeana „više nije samo ekološki imperativ - to je ekonomski“.

„Za samo 15,8 milijardi dolara (13,8 milijardi evra) godišnje, možemo zaštititi jednu od najvrednijih imovina naše planete, a istovremeno izbjeći troškove i ostvariti dugoročne prinose u desetinama milijardi“, kaže on.

Autori izvještaja kažu da on šalje jasnu poruku UNOC-u: vlade sebi ne mogu priuštiti nedovoljno ulaganje u zaštitu okeana. Konferencija je ključna prilika za jačanje zamaha, ratifikaciju ključnih međunarodnih sporazuma i prepoznavanje vrijednosti okeana.