ADVERTISEMENT

Euronews piše o pet ključnih zaključaka izvedenih iz onoga kako su se ponašale političke grupe tokom glasanja, koji, kako se navodi, nagoveštavaju probleme za Von der Leyen i njen tim dok pokušava da upravlja ostatkom svog drugog mandata na čelu izvršne vlasti Evropske unije.

Manja podrška Komisiji

Tačno 360 poslanika Evropskog parlamenta glasali su protiv predloga za izglasavanje nepovjerenja — i time podržali Evropsku komisiju — što je opet manje od 370 njih koji su podržali Komisiju u novembru 2024. godine.

Iako je 18 poslanika bilo uzdržano, čak 166 njih uopšte nije glasalo — neki vjerovatno nisu ni bili u Strazburu, piše Euronews.

Osim poslanika Ljevice, koji su ranije najavili da neće prisustvovati, nekoliko poslanika iz redova Socijalista i demokrata (S&D), Obnovimo Evropu (Renew Europe) i Zelenih/EFA takođe je odlučilo da ne učestvuje u glasanju.

U mnogim slučajevima, ovo je bio način da se izrazi nezadovoljstvo Komisijom Von der Leyen, bez davanja podrške prijedlogu koji dolazi s krajnje desnice, i to uprkos zvaničnom stavu njihovih poslaničkih grupa da glasaju protiv.

"Ne podržavam prijedloge krajnje desnice. Istovremeno, nemam povjerenja u ovu Komisiju, koja je sistematski izdala mandat koji je dobila prije godinu dana. Vidim to svakodnevno [...] u politici prema migracijama, situaciji u Palestini, naoružavanju, klimi i socijalnim pitanjima", izjavila je italijanska poslanica Cecilia Strada nakon glasanja — jedna od onih koje nisu glasale.

Od 136 socijalističkih poslanika, samo je njih 98 glasalo.

Braća Italije: Nisu protiv Komisije, ali ni baš za nju

U novembru 2024. godine, Komisija je dobila podršku i od nekih članova grupe Evropskih konzervativaca i reformista (ECR), posebno iz stranke Braća Italije, iz čijih redova dolazi i potpredsednik Komisije Rafaele Fito.

Međutim, tokom glasanja o nepoverenju, ukupno 41 poslanik ECR-a podržao je predlog protiv Ursule von der Leyen. Manji broj konzervativaca izdvojio se iz tog stava: troje je glasalo protiv prijedloga (dakle za Komisiju), dok su dvoje bili uzdržani.

Stranka italijanske premijerke Giorgiae Meloni, Braća Italije, uopšte nije glasala. Iako nisu podržali prijedlog i iako je predsjednik poslaničke grupe Nicola Procaccini oštro kritikovao predlagače, stranka se ipak nije usudila da stane otvoreno uz Komisiju — vjerovatno kako bi izbjegla kritike unutar zemlje, prije svega od strane Lige.

Za Von der Leyen, ovo je jasan signal da podrška Giorgie Meloni nije zagarantovana. Premijerka Italije će vjerovatno ostati lojalna Komisiji, ali mora da balansira unutar grupe koja se većinski nalazi van proevropske većine.

Zeleni i dalje pružaju podršku — ali dokle?

Poslanička grupa Zelenih/EFA uglavnom je glasala protiv prijedloga za izglasavanje nepovjerenja (33 od 53 poslanika Zelenih), čime su formalno podržali Komisiju Ursule von der Leyen.

Iako nijedan poslanik Zelenih nije namjeravao da glasa za prijedlog nepovjerenja, koji su unutar stranke široko posmatrali kao inicijativu krajnje desnice, nekoliko njih reklo je za Euronews da je interna rasprava dan prije glasanja bila veoma napeta.

Zeleni smatraju da je ekološka agenda Komisije u velikoj mjeri potisnuta tzv. "omnibus" zakonodavnim paketima, dok se Zeleni plan (Green Deal) sistematski demontira. Istovremeno, Komisija sprovodi oštru migracionu politiku koja je u suprotnosti s vrijednostima ove grupe.

Zbog toga su neki poslanici, uključujući Špance i Italijane, odlučili da ne prisustvuju glasanju.

"Snažno se protivimo dosadašnjoj politici Von der Leyen, pa nismo ni učestvovali", rekla je poslanica Benedetta Scuderi za Euronews.

Zeleni se sada nalaze u paradoksalnoj poziciji u Evropskom parlamentu: formalno su dio vladajuće većine, ali konstantno gube ključna glasanja kada je riječ o zaštiti životne sredine.

Pitanje je: dokle će još podržavati Komisiju koja više ne zastupa njihove ciljeve?

Krajnja desnica ohrabrena ishodom

Uprkos tome što je prijedlog za izglasavanje nepovjerenja (očekivano) odbijen, njegov predlagač, evroposlanik Gheorghe Piperea, proglasio je simboličnu pobjedu.

"175 glasova za od 553 poslanika koji su glasali je veoma dobar odnos. Von der Leyen sada mora da balansira između dva kontradiktorna obećanja u budžetu: očuvanja Evropskog socijalnog fonda i preusmjeravanja sredstava na vojnu potrošnju. Ne vidim njen mandat kao naročito stabilan", rekao je za Euronews neposredno nakon glasanja.

Prema izvorima iz Evropskog parlamenta, partije desnice — vjerovatno predvođene novom grupom Patriote za Evropu — mogle bi da predlože novu inicijativu za nepovjerenje nakon ljetne pauze.

Kako je Piperea rekao, ovaj prvi prijedlog nepovjerenja u novom sazivu bio je namijenjen da "otvori Pandorinu kutiju".

Budžet EU biće prava borba

Sljedeće nedjelje, Evropska komisija predstaviće svoj predlog za sljedeći višegodišnji budžet, koji će važiti od 2028. do 2034. godine. Upravo ovdje bi sukob sa Parlamentom mogao da se zaoštri.

Pregovori o budžetu — oduvijek teški i sporni — već su se isprepletali sa glasanjima o nepovjerenju. Grupa Socijalista i demokrata (S&D) čvrsto se protivila prijedlogu nakon što je, kako se izvještava, dobila uvjeravanja od Von der Leyen da će Evropski socijalni fond (ESF) ostati temelj sljedećeg budžeta EU.

Međutim, Evropska narodna partija (EPP) je brzo osporila ovu priču.

"Evropski socijalni fond nikada zapravo nije bio ugrožen. Naši stavovi su vrlo jasni. Kao što sam ranije rekao: cijeli Parlament će braniti ESF", rekao je poslanik Siegfried Mureșan, glavni pregovarač EPP-a za budžet.

Von der Leyen sada se suočava sa izazovom da uskladi tradicionalne budžetske okvire — poput poljoprivrede i kohezijskih fondova — sa sve većim zahtjevima za strateškim ulaganjima u moderne prioritete. To uključuje kontinuiranu podršku Ukrajini, otplatu duga nastalog zbog oporavka od pandemije kovida 19 i povećane izdvajanja za odbranu.

Pored svega toga, svaka politička grupa koja je branila Komisiju od prijedloga za nepovjerenje očekivaće nešto zauzvrat — i boriće se svim snagama da obezbijedi finansiranje svojih prioriteta.