ADVERTISEMENT

Vedro nebo dovelo je do naglog porasta proizvodnje solarne energije, što je u nekim dijelovima Evrope izazvalo negativne cijene električne energije — kada veleprodajno tržište struje pada ispod nule zbog toga što ponuda premašuje potražnju, piše Euronews.

Iako bi to moglo zvučati kao olakšanje za potrošače usred rastućih troškova energije, ovaj sve češći fenomen zapravo neće smanjiti vaše račune.

Pored toga, visoke temperature mogu čak otežati proizvodnju nekih vrsta obnovljive energije.

Toplotni talas obara cijene električne energije ispod nule

Nedavna analiza Bloomberg-a pokazala je da je u Ujedinjenom Kraljevstvu solarna energija u nedelju, 24. maja, oko podneva pokrila skoro polovinu potražnje za električnom energijom — što je najviši nivo ikada, prema podacima NESO-a — dok su temperature u Londonu porasle na vrelih 32,2 stepeni Celzijusa.

Nagli porast proizvodnje obnovljive energije doveo je do toga da su u Francuskoj 26. maja oko 13 časova satne cijene struje na berzi Epex Spot pale ispod nule, dok je zemlja bila pogođena "izuzetno neobičnom i snažnom" toplotnom kupolom.

Ovo nije prvi put da se to dešava ove godine. Prema analitičkoj firmi Montel, negativne cijene električne energije na Iberijskom poluostrvu dostigle su rekord u prvom kvartalu 2026.

Španija je bila najviše pogođena, sa 397 sati negativnih cijena između januara i marta, što je značajan skok u poređenju sa 48 sati u istom periodu 2025. godine, dok je Portugal zabilježio 222 sata cijena ispod nule u istom periodu.

Zašto nastaju negativne cijene struje?

Cijene električne energije postaju negativne kada ponuda nadmaši potražnju. Na evropskom tržištu za naredni dan, proizvođači energije nude koliko struje prodaju i po kojoj cijeni. Uobičajeno, ta cijena je pozitivna.

Međutim, idealni vremenski uslovi mogu znatno povećati proizvodnju solarne i vetroenergije — što znači da se proizvodi više energije nego što je potrebno. To se često dešava i tokom praznika, kada je potrošnja struje manja nego inače.

Proizvođači električne energije mogu da se međusobno nadmašuju u nižim ponudama, na osnovu operativnih troškova i troškova ponovnog pokretanja, kako bi izbjegli da budu isključeni (ograničeni). To je zato što i dalje ostvaruju prihod kroz subvencije ili ugovore, ili zato što bi gubitak zbog obustave proizvodnje bio veći od troškova nastavka rada.

Prošle godine, na primer, Britanija je potrošila neverovatnih 1,47 milijardi funti (oko 1,67 milijardi evra) tako što je smanjivala proizvodnju vetroelektrana i plaćala gasnim elektranama da se uključe.

Kako Evropa može da zaustavi negativne cijene električne energije?

Rješavanje problema negativnih cijena struje nije jednostavno. Evropa ima zastarjelu energetsku mrežu koja nikada nije bila projektovana za procvat obnovljivih izvora, već za centralizovane elektrane. To znači da se energija vjetra i sunca — koje se uglavnom nalaze u udaljenim područjima — često ne može prenijeti tamo gdje je potrebna, poput domova i kancelarija.

Iako su investicije u mrežu u Evropi porasle za 47 odsto u posljednjih pet godina, na oko 70 milijardi evra godišnje, stručnjaci upozoravaju da to i dalje nije dovoljno.

Nedavni izvještaj energetskog analitičkog centra Ember upozorava da je više od 120 GW planiranih kapaciteta obnovljivih izvora ugroženo zbog "nedovoljnog kapaciteta mreže". To uključuje 16 GW solarnih instalacija na krovovima, što pogađa više od 1,5 miliona domaćinstava širom Evrope.

Davanje besplatne ili subvencionisane električne energije predstavlja još jedan način za rješavanje negativnih cijena, a takve mjere se već razmatraju u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Greg Jackso, izvršni direktor kompanije Octopus Energy, koja se dugo zalaže za reforme kako bi se obezbijedila jeftinija energija umjesto smanjivanja proizvodnje vjetra, smatra da bi takve mjere trebalo učiniti trajnim kako bi se podstakli potrošači da ulažu u elektrifikaciju.

Da li baterijsko skladištenje može da riješi problem?

Glavni problem kod negativnih cijena struje je to što je višak električne energije teško skladištiti. Zbog toga se sve češće govori o jačanju sistema baterijskog skladištenja energije (BESS).

Prošle godine, EU je instalirala 27,1 GWh novih BESS kapaciteta — što predstavlja 12. uzastopnu godinu rekordnog rasta.

Prema izvještaju organizacije Solar Power Europe iz 2026. godine, uprkos desetostrukom proširenju EU flote baterija od 2021. godine, koja danas iznosi više od 77 GWh, Evropa i dalje "daleko od onoga gdje treba da bude".

Da bi ispunila ciljeve za 2030. godinu, EU mora ponovo da ostvari desetostruki rast — i poveća kapacitet baterijskog skladištenja na oko 750 GWh u narednih pet godina.

Pet tržišta u EU isporučilo je više od 60 odsto ukupnog novog kapaciteta BESS sistema u 2025. godini, pri čemu su Njemačka i Italija predvodile razvoj. Bugarska je postala tržište sa najbržim rastom, popevši se na treće mjesto, a slijede je Holandija i Španija.

Toplotni talas otežava druge obnovljive izvore

Dok proizvodnja solarne energije raste, visoke temperature mogu otežati rad drugih vrsta obnovljive energije.

Postoje zabrinutosti oko dostupnosti hidroenergije i nuklearne energije ovog ljeta zbog povišene temperature vode u rijekama koje se koriste za hlađenje francuskih reaktora.

Efekat toplotne kupole takođe smanjuje brzinu vjetra. Analiza Bloomberga navodi da je prošle nedjelje u Njemačkoj, Španiji, Italiji i Francuskoj bilo prognozirano ispodprosječno vetrogenerisanje.

U Francuskoj je proizvodnja pala na oko 0,5 gigavata oko 13 časova 29. maja, prema podacima RTE, dok je do sada ove godine u prosjeku iznosila 7,4 gigavata.

Čak ni solarna energija nije imuna. Ekstremna vrućina zapravo može smanjiti efikasnost, dok istovremeno povećava opterećenje elektroenergetske mreže.

"Uobičajena je zabluda da više sunca uvijek znači i više energije. Fotonaponske (PV) ćelije su poluprovodnici i, kao i sva elektronika, gube efikasnost kako temperatura raste", kaže Ioanna Vergini, osnivač platforme wfy24.com, koja analizira meteorološke podatke i trendove klimatske varijabilnosti, za Euronews Earth.

Za svaki stepen iznad 25 stepeni, efikasnost solarnih panela opada za oko 0,4 do 0,5 odsto.