Na skupu u Dejtonu koji je posvećen 30. godišnjici mirovnog sporazuma, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine izložili su svoje stavove o trenutnoj situaciji u zemlji, o ustavnom okviru, ulozi međunarodne zajednice i budućnosti BiH.
ADVERTISEMENT
Iako su svi učesnici pozvali na dijalog i saradnju, različita viđenja ključnih pitanja, poput ustavnih reformi, uloge međunarodne zajednice i odnosa sa susjednim zemljama, pokazala su političke razlike među liderima.
Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH naglasila je važnost dijaloga i, kako je rekla, evolucije Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Ona je pozvala Sjedinjene Američke Države na veću saradnju u oblastima energetike i rudarstva, a Trumpovu administraciju da pomogne "očuvanju demokratije u BiH."
Cvijanović je takođe kritikovala visokog predstavnika Christiana Schmidta zbog nametanja zakona, uključujući izmjene Krivičnog zakona koje su dovele do presude Miloradu Dodiku.
"Zato Republika Srpska poziva da se vratimo osnovama. Spremni smo da učestvujemo u strukturisanom dijalogu sa svim stranama. Ako sporazum treba da evoluira, onda mora da evoluira zakonito - putem amandmana i uz saglasnost svih strana”, rekla je Cvijanović.
Denis Bećirović pozvao je na promjenu ustavnog okvira BiH. On je optužio Srbiju i Rusiju za destabilizaciju BiH, ističući da je presuda Dodiku rezultat rada nezavisnih pravosudnih institucija, te da strani lideri nemaju pravo da tumače odluke domaćih sudova. Bećirović je takođe naglasio da BiH mora imati jasnu evropsku perspektivu.
"Sigurnosna kriza u Bosni i Hercegovini nije lokalni problem. Ona je rezultat agresivnog djelovanja Moskve putem njihovih proksija u entitetu Republika Srpska", tvrdi Bećirović.
Bećirović je poručio da "bez promjene ustavnog okvira BiH ne može očekivati stabilizaciju i napredak". Naglasio je potrebu za sveobuhvatnim demokratskim reformama koje će, po njegovom mišljenju, “pojedinca staviti u središte političkog sistema i istakao važnost poštivanja multietničkog karaktera države.”
Željko Komšić je izjavio je da je došlo vrijeme da BiH krene dalje, ističući da trenutni ustavni okvir ne omogućava efikasan rad institucija i ravnopravnost svih naroda. On je pozvao na reforme koje će omogućiti funkcionalniju i demokratskiju BiH.
"Da ne bi bilo sumnje, ja pod ovim ne mislim na otvaranje pitanja oko administrativnog uređenja zemlje, jer znam da ni sada niti u budućnosti oko toga ne možemo postići dogovor. Mislim prije svega na pitanje ljudskih prava, a s njim usko povezano je i pitanje vladavine prava. Činjenica je, višestruko utvrđena na Sudu za ljudska prava u Strazburu, da Bosna i Hercegovina diskriminiše svoje građane na identitetskim pitanjima i krši ljudska prava svojih ljudi", rekao je Komšić.
Tokom svečane večere obratio se i Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH i poručio je da BiH može postati uspješna priča, ali da je to u rukama domaćih aktera. On je naglasio da je važno da politički lideri preuzmu odgovornost i rade na jačanju institucija, borbi protiv korupcije i unapređenju vladavine prava.
Proljećna sesija Parlamentarne skupštine NATO-a koja je organizovana u Dejtonu dobrim dijelom bila je posvećena obilježavanju 30. godišnjici Dejtonskog sporazuma. Događaj je okupio političke lidere iz BiH, predstavnike međunarodne zajednice, uključujući Christiana Schmidta, te diplomate iz SAD-a i EU.