Bosna i Hercegovina pala je na Svjetskom indeksu slobode medija Reportera bez granica, zbog, navodi se, ponovne kriminalizacije klevete te restriktivnih zakona. Prisutni su cenzura, politički pritisci, ali i epidemija stranačkih portaloida bez utvrđenog vlasništva. U svemu tome Vlada Republike Srpske užurbano priprema Zakon o medijima, koji bi kažu trebao da uredi oblast. Novinarska zajednica strahuje od novih stega.
ADVERTISEMENT
Oko tridestak stranica prednacrta zakona, trebalo bi da reguliše isto toliko godina neuređenog medijskog prostora. Predsjednik Vlade Repulike Srpske kaže da je cilj borba protiv zloupotreba, te zaštita pravih novinara. Nada se, kako će Zakon o medijima biti u primjeni već početkom naredne godine.
"Vjerujte mi da to guram na mišiće da to nisam dao da radi nijedno ministarstvo, nijedan ministar nego to radi radna grupa u kojoj je medijska zajednica", izjavio je Radovan Višković, predsjednik Vlade RS.
Ko su članovi radne grupe, da li je ona formalno sastavljena, vodi li se proces na transparentan način. Mnogo pitanja ostalo je bez odgovora, dok premijer ponavlja da je zakon potrebno donijeti što prije-na mišiće.
Glavna i odgovorna urednica Nezavisnih novina priznaje da je bitno ko piše zakon. U Vladi Republike Srpske ne postoji nijedno tijelo koje se bavi medijima ističe. Zakon iz 90tih godina je zastario i ne prepoznaje dominantne medije - portale već kao medije definiše samo televiziju, radio i štampu.
"Ovaj zakon ovaj put treba da bude taj koji će dati podršku medijima koji će stvoriti okuruženje za kvalitetan rad za profesionalce, a sve ono što je pošast poput portala, jer mi znamo da svaka politička partija danas ima svoj medij, da to nekako regulišemo kroz zakonski okvir. Mediji koji rade po zakonu oni su već regulisani", izjavila je Sandra Gojković Arbutina, glavna i odgovorna urednica "Nezavisnih novina".
Radnim dokumentom nije definisano adekvatno sankcionisanje portaloida koji šire lažne vijesti. Ipak su ostavljene mogućnosti, kažu naši sagovornici, da se sistem obračuna sa nepodobnim, kritičkim glasovima.
"Mislimo da je cilj zapravo veća kontrola. Ovo jeste sada džungla, ali ukoliko ćemo zavesti red da na vrhu hranidbenig lanca bude vlast kojoj ćemo se svi potčinjavati, onda bolje možda da ostane ovako neregulisano, džungla u kojoj funkcionišemo na bilo kakav način", navodi Siniša Vukelić, glavni i odgovorni urednik portala "Capital".
Ono za šta se novinari zalažu jeste da se ovaj put riješi pitanje autorstva zbog krađe tekstova i fotografija. Zakon bi trebalo da reguliše da je krađa tekstova prekršaj kao i da takve slučajeve rješavaju sudovi, ali u razumnom roku.
Novim zakonom biće formiran registar medija pri nadležnom organu, a postoje ideje da se oformi i Sekreterijat za medije.
Građani opravdano strahuju od svakog zakona koji najavi aktuelna vlast, a odnosi se na medije, smatra politička analitičarka Tanja Topić. Podsjeća i na usvojeni Zakon o kriminalizaciji klevete, kojim je kleveta postala krivično djelo.
"Definitivno je taj zakon doprinio porastu autocenzure, tako da bi i taj neki Zakon o medijima koji bi išao u istom ili sličnom pravcu restrikcija, ograničavanja jer imam utisak, zapravo da ovdašnja vlast medije posmatra kao neprijatelje društva kao protivnike sa kojima treba da se ponaša veoma restriktivno da im ograničva i slobodu mišljenja i slobodu izražavanja ali ne svima, selektivno", ističe Topić.
Iz medijske zajednice upozoravaju da je zakon potreban ali za stvarnu zaštitu medija, e ne kontrolu kritike. Tekst zakona trebao bi biti dostavljen i predstavnicima Evropske unije na mišljenje.