ADVERTISEMENT

Kako se navodi, danas u 16 sati, održat će se “tet-a-tet” sastanak premijera Sjeverne Makedonije Hristijana Mickoskog i povjerenice Evropske unije za proširenje Marte Kos, nakon čega će uslijediti sastanak sa proširenim delegacijama, javlja AlJazeera Balkans.

Skup o Planu rasta za Zapadni Balkan biće održan u Hotelu “Hilton”, a prema najavi, u utorak 1. jula u 9:30 sati je planiran dolazak i zvanični doček lidera Zapadnog Balkana, a u 10:00 početak prvog panela posvećenog Planu rasta.

Paneli i sastanci o Planu rasta

Uvodna izlaganja će imati premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski i povjerenica EU-a za proširenje Marta Kos, koji će kasnije imati i zajedničku konferenciju za novinare u 12:15 sati, a za 12.00 je planirana zajedničko fotografiranje lidera.

U 13 sati je početak drugog panela posvećenog konkretnim mehanizmima i podršci za provođenje Plana rasta, na kojem će učestvovati ministri iz regije, predstavnici EU-a, regionalnih organizacija i međunarodni partneri.

Za kraj dvodnevnog skupa u 14 sati je najavljeno zajedničko fotografiranje ministara.

Podsjećamo, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na vanrednoj telefonskoj sjednici, koja je održana u petak, jednoglasno je usvojilo tekst Reformske agende, dokument potreban da bi BiH dobila novac iz fonda Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan.

„U narednim danima slijedi intenzivan rad svih nivoa vlasti na usklađivanju konkretnih mjera i rokova, kako bi se odgovorilo na preuzete obveze i iskoristile mogućnosti koje ovaj Plan donosi za Bosnu i Hercegovinu i njezin europski put“, saopćeno je iz Ureda Borjane Krišto, predsjedavajuće Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Slijedi važan period odgovornog i usmjerenog djelovanja, dodali su iz kabineta državne premijerke BiH.

Koliko bi BiH trebala dobiti

Plan rasta je inicijativa Evropske komisije vrijedna 6 milijardi eura, osmišljena kako bi šest država Zapadnog Balkana dobile ubrzani pristup finansijama, tržištima i standardima EU još prije samog članstva.

Za Bosnu i Hercegovinu, prema procjenama iz Brisela, u pitanju je do 1,085 milijardi eura finansijske pomoći i ulaganja, podijeljenih u grantove i povoljne kredite. Ipak novac neće doći odmah. Svaka marka iz Plana rasta uslovljena je ispunjavanjem konkretnih reformi, u četiri ključna stuba:

1. Ekonomska konkurentnost i digitalizacija
2. Funkcionalnost javne uprave i borba protiv korupcije
3. Zelena tranzicija i energetska efikasnost
4. Vladavina prava i reforma pravosuđa

Šta sve BiH treba učiniti?

Neki od konkretnih zadataka koji će se tražiti od BiH uključuju:

1. Digitalizaciju javnih usluga
2. Smanjenje broja parafiskalnih nameta
3. Usklađivanje sa EU standardima u oblasti energetike i zaštite okoliša
4. Reforme javnih preduzeća i transparentnost budžetske potrošnje
5. Depolitizaciju pravosuđa i imenovanja

Prva tranša za BiH trebala iznositi 70 miliona eura

Podsjećamo, u vrijeme prethodne Reformske agende (2015–2018), postignut je dogovor između svih nivoa vlasti da se sve ključne reforme (naročito one koje se odnose na EU integracije i međunarodna sredstva) moraju usaglasiti sa kantonima.

Taj princip je zadržan i danas. Iako bi teoretski državne vlasti mogle pokušati donijeti takav plan samostalno, u praksi je to otežano zbog složene ustavne strukture BiH. Kantoni, naime, imaju značajne nadležnosti u oblastima poput obrazovanja, zdravstva i ekonomskog razvoja, što znači da bi provođenje reformi u tim sektorima bez njihove saglasnosti bilo otežano. BiH je naime, kroz Plan rasta EU kandidirala infrastrukturne, energetske i digitalizacijske projekte ukupne vrijednosti veće od milijardu eura.

Prema planu, prva tranša za BiH trebala je iznositi 70 miliona eura za projekte u BiH.