ADVERTISEMENT

Predsjednik Irana Masoud Pezeshkian poručio je da je "genocid u Srebrenici sramotna mrlja u historiji diplomatije i primjer neuspjeha međunarodne zajednice." Iran, istakao je, stoji uz narod BiH, te podsjetio na sličnosti s današnjim tragedijama u Gazi, gdje se, kako je rekao, pred očima svijeta ponavlja genocid.

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan naglasio je da "bol zbog stradanja Bošnjaka i dalje traje te da zaborav vodi ka ponavljanju zločina." Kritizirao je pasivnost međunarodne zajednice prema dešavanjima u Palestini, te pozvao na odlučnu borbu protiv negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca.

Austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen rekao je da su "zločini u Srebrenici bili planirani čin genocida, a ne posljedica rata, naglasivši važnost suočavanja s prošlošću kao preduslovom za pomirenje. Zahvalio je bh. dijaspori u Austriji na očuvanju kulture sjećanja."

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte podsjetio je na povezanost Nizozemske i BiH kroz tragediju Srebrenice. Istakao je da NATO i dalje pruža podršku BiH te pozvao na očuvanje mira i izbjegavanje retorike podjela.

Iz Savjeta Evrope saopšteno je da je "genocid u Srebrenici jedna je od najmračnijih stranica evropske istorije."

“U julu 1995. godine, prije 30 godina, hiljade muškaraca i dječaka ubijeno je isključivo zbog svoje etničke pripadnosti i religije. Pamtimo to i učimo iz toga,” poručili su iz Savjeta Evrope.

Komesarka Evropske unije za proširenje Marta Kos odala je danas počast žrtvama u objavi na društvenim mrežama.

“Naša je dužnost da se sjećamo. Naša je dužnost da ustanemo i nikada ne skrenemo pogled kada se dovode u pitanje ljudska prava i potkopava dostojanstvo drugih”, napisala je ona na X-u.

Otpravnik poslova Ambasade Sjedinjenih Država u BiH Daniel Koski izrazio je najdublje poštovanje voljenima žrtava Srebrenice i svima onima u Bosni i Hercegovini i širom svijeta koji stoje uz njih.

“Put do ozdravljenja je dug, ali njime ne hodate sami. Sjećamo se mrtvih. Odajemo počast živima. I obnavljamo našu posvećenost budućnosti utemeljenoj na miru i zajedničkom čovječanstvu,” poručio je Koski u objavi na X-u.

Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske poručilo je kako na današnji dan Srebrenica mora ostati podsjetnik na važnost zaštite mira, demokracije i ljudskog dostojanstva.

"Danas se prisjećamo žrtava genocida u Srebrenici, jednog od najtragičnijih događaja u novijoj povijesti. Republika Hrvatska izražava solidarnost s obiteljima žrtava i s Bosnom i Hercegovinom, ponovno potvrđujući svoju predanost miru, pravdi i pomirenju. Srebrenica mora ostati trajni podsjetnik na važnost zaštite mira, demokracije i ljudskog dostojanstva", stoji u objavi Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske na X-u.

Slovenački premijer Robert Golob i ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon danas su poručili da je patnja u Srebrenici "naš kolektivni dug", javlja Anadolu.

"Nadali smo se da će svijet nakon Srebrenice biti sposoban reći 'nikada više'. Da ćemo iz te tragične lekcije izvući snagu da zaštitimo najranjivije, da reagujemo kada su životi ugroženi, i da gradimo pravedniju međunarodnu zajednicu. Nažalost, to se očekivanje prečesto pokazalo kao iluzija", poručio je predsjednik Vlade Slovenije.

Golob je naglasio da se Slovenija danas s dubokim poštovanjem i tugom prisjeća Srebrenice, "mjesta koje je postalo simbol jednog od najmračnijih poglavlja savremene evropske historije."

"Genocid koji se tamo dogodio prije trideset godina ostavio je neizbrisivu ranu na savjesti čovječanstva i podsjeća nas da mir, istina i saosjećanje nisu sami po sebi dati", poručio je.

Naglasio je kako i danas, tri decenije kasnije, "svjedočimo patnji nevinih - u Ukrajini, Gazi, Sudanu i širom svijeta. Prečesto ostajemo nijemi tamo gdje bismo morali govoriti, i pasivni tamo gdje bismo morali djelovati. Upravo zato sjećanje na Srebrenicu ima toliku važnost - ne samo kao opomena, već kao obaveza da više nikada ne okrenemo pogled u stranu."

Ministrica vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon također je uputila poruku.

"Prošlo je 30 godina od strašne tragedije u kojoj su počinjeni ratni zločini. Genocid, najgnusniji zločin, je počinjen. Ništa ne može promijeniti ove činjenice, niko ne može izbrisati ovu užasnu historiju. Patnja u Srebrenici je naš kolektivni dug. Kao međunarodna zajednica i kao pojedinci, moramo učiniti sve što je u našoj moći da zaštitimo živote i spriječimo da se takvi zločini ikada ponove bilo gdje u svijetu. Negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca je neprihvatljivo i za osudu."

Ministarstvo spoljnnih poslova Republike Turske saopštilo je da “genocid počinjen prije 30 godina, predstavlja tamnu mrlju u historiji čovječanstva i da ne smije biti zaboravljen,” javlja Anadolu.

"S dubokim poštovanjem i tugom prisjećamo se naše bošnjačke braće koji su položili živote kao šehidi prije 30 godina tokom genocida u Srebrenici, najcrnjeg momenata u historiji čovječanstva. Nećemo i ne damo da se ovaj genocid ikad zaboravi", saopštilo je Ministarstvo na platformi X.

Austrijski kancelar Christian Stocker izjavio je kako se “mora sačuvati sjećanje na ubijene u genocidu u Srebrenici i na taj način osigurati da se takvi zločini više nikad ne ponove.”

"Danas se sjećamo žrtava genocida u Srebrenici počinjenog prije 30 godina. Moramo i hoćemo sačuvati sjećanje na ubijene kako bismo osigurali da se takvi zločini više nikada ne ponove", naveo je Stocker na X-u.

Stocker je u objavi na društvenim mrežama istakao važnost kolektivnog pamćenja i odlučnosti da se spriječe budući zločini slične prirode.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu, Sud Bosne i Hercegovine i sudovi u Srbiji osudili su 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni zatvora zbog zločina počinjenih u Srebrenici uključujući i genocid.

Na doživotne zatvorske kazne osuđeni su, među ostalima, ratni predsjednik Republike Srpske i komandant Vojske Republike Srpske Radovan Karadžić i Ratko Mladić.

Prema podacima Memorijalnog centra Srebrenica, od dvadeset presuda u Haškom tribunalu, sedam uključuje i presude za zločin genocida. Sud BiH donio je 33 presude za zločine počinjene u Srebrenici, od čega je sedamnaest, prema presudi tog suda, zbog genocida.