Loader

Loader
Pronađite nas

Usvojen izvještaj Komisije za praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije

Stigao novi toplotni talas: Potkozarska sela ponovo bez vode

    Savjet ministara BiH usvojio nacrt odluke o ratifikaciji Sporazuma o Južnoj interkonekciji

    Savjet ministara BiH/VIjeće ministara BiH (Izvor: Euronews BiH)
    Fena/Euronews.ba
    Objavljeno

    Savjet ministara Bosne i Hercegovine usvojio je na današnjoj sjednici Nacrt odluke o ratifikaciji Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o izgradnji gasovoda Južna interkonekcija.

    ADVERTISEMENT

    Nacrt odluke, čiji je predlagač Ministarstvo inostranih poslova BiH, biće upućen u dalju proceduru ratifikacije, potvrdio je ministar spoljnih poslova Elmedin Konaković agenciji Fena.


    Sporazum o izgradnji gasovoda Južna interkonekcija između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine potpisali su 28. aprila u Dubrovniku predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto i predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković, tokom Samita Inicijative tri mora.


    Projektom je predviđeno povezivanje gasnih sistema dvije države pravcem Split - Zagvozd u Hrvatskoj i Posušje - Tomislavgrad - Šuica - Kupres - Bugojno - Novi Travnik/Travnik u Bosni i Hercegovini.


    Planirana je i trasa od Posušja preko Gruda i Širokog Brijega do Mostara, sa odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu, Jajcu i Čapljini, kao i dodatni pravac Kladanj - Tuzla.


    Izgradnjom Južne interkonekcije BiH bi trebalo da dobije novi pravac i izvor snabdijevanja prirodnim gasom preko Hrvatske, čime bi bila povećana energetska bezbjednost zemlje i smanjena zavisnost od postojećeg pravca snabdijevanja.


    Nakon što Savjet ministara utvrdi prijedlog odluke o ratifikaciji, Ministarstvo inostranih poslova dostaviće ga Predsjedništvu BiH na dalje postupanje. Predsjedništvo će potom od Parlamentarne skupštine BiH zatražiti prethodnu saglasnost za ratifikaciju međunarodnog sporazuma.


    Forto protiv, prvo traži odgovore


    Komentarišući usvajanje Sporazuma o južnoj gasnoj interkonekciji, ministar komunikacija i saobraćaja Bosne i Hercegovine Edin Forto rekao je da je kao predstavnik Naše stranke glasao protiv sporazuma, naglašavajući da je prije konačne ratifikacije potrebno dobiti odgovore na više ključnih pitanja.


    - Želimo jasne garancije, uključujući finansijske i druge tehničke garancije, kao i odgovor na pitanje da li iza investitora zaista stoji Vlada Sjedinjenih Američkih Država. Ukoliko te odgovore ne dobijemo, spremni smo glasati protiv i u parlamentarnoj proceduri - rekao je Forto.


    On je poručio i da na sjednici Savjeta ministara nije usvojen niz strateških dokumenata iz resora digitalnog razvoja, optuživši ministre iz SNSD-a da blokiraju procese važne za razvoj zemlje.


    Forto je kazao da je od gotovo 100 planiranih tačaka dnevnog reda razmatrano manje od polovine, te da među neusvojenim dokumentima nisu prošle strategije koje se odnose na razvoj širokopojasnog pristupa internetu i drugih oblasti digitalne transformacije.


    - Sve te tačke su bile usaglašene i nije bilo nikakvog razloga da budu oborene. To je kontinuitet blokiranja najobičnijih, ali potrebnih strateških dokumenata kako bi se društvo razvijalo u digitalnoj sferi, u kojoj već zaostajemo i za regijom i za ostatkom Evrope - rekao je Forto.


    O Trgovskoj gori


    Savjet ministara BiH, na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, usvojio je Izvještaj o preduzetim aktivnostima i analizi koju je provela advokatska kanelarija Laborde Law iz Pariza skladno Ugovoru o angažmanu od 17. decembra 2024. godine u vezi s Trgovskom gorom.


    Izvještaj daje prikaz preduzetih i budućih pravnih radnji koje su na raspolaganju Bosni i Hercegovini na međunarodnom nivou u sprječavanju Republike Hrvatske da u neposrednoj blizini granice BiH gradi centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u bivšem vojnom skladištu Čerkezovac na Trgovskoj gori (opština Dvor).


    "Bosna i Hercegovina je zbog Trgovske gore i proceduralnih propusta Republike Hrvatske u realizaciji ovog projekta ranije pokrenula aktivnosti pred više međunarodnih tijela i to Espoo, Aarhuške i Bernske konvencije, kao i Međunarodnim povjerenstvom za sliv rijeke Save i Europskom komisijom, a aktivnosti će biti nastavljene i u narednom razdoblju"; saopšteno je nakon sjednice.


    Grant Švedske


    Savjet ministara BiH, na prijedlog Ministarstva spoljnih poslova, utvrdio je i uputće Predsjedništvu BiH Prijedlog odluke o ratifikaciji Ugovora o dodjeli granta između Švedske i BiH za projekat "Unaprjeđenje učinkovitosti sudova i odgovornosti sudaca i tužitelja u Bosni i Hercegovini - faza četiri", financijski doprinos SIDA-e br. 16824.


    Ugovorom, koji je uime Bosne i Hercegovine potpisao predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, nastavljena je višegodišnja saradnja sa Švedskom, usmjerena na jačanje kvaliteta, učinkovitosti i transparentnosti pravosuđa u BiH.


    U okviru četvrte faze projekta Švedska je osigurala grant do maksimalnih 12,5 miliona švedskih kruna (oko 1,09 milijuna evra) te dodatnih 775.000 švedskih kruna (oko 67.000 evra) za evaluaciju i praćenje provođenja.


    Izgradnja Ambasade BiH u Pakistanu


    Savjet ministara BiH usvojio je Informaciju Ministarstva spoljnih poslova i prihvatio pismo namjere počasnih konzula Bosne i Hercegovine o donaciji za izgradnju kompleksa Ambasade BiH u Islamskoj Republici Pakistan.


    Ministarstvo spoljnih poslova dužno je, putem Ambasade BiH u Islamabadu, pripremiti Nacrt ugovora o donaciji, koji će u ime BiH potpisati ambasador BiH u ovoj zemlji, uz pribavljeno mišljenje Pravobranilaštva BiH.


    U Pismu namjere počasni konzuli Asad Saleem, Ghani Majid i Danish Iqbal preuzimaju odgovornost za finansiranje cijelog projekta izgradnje kompleksa Ambasade Bosne i Hercegovine, što uključuje: pripremu projektne dokumentacije, pribavljanje svih potrebnih dozvola i odobrenja nadležnih organa, izvođenje i nadzor radova, kao i sve ostale neophodne aktivnosti, uz saglasnost Ambasade BiH, sve do konačne predaje potpuno završenog kompleksa Bosni i Hercegovini koja ostaje jedini vlasnik.


    "Njihov prijedlog nije zamišljen samo kao infrastrukturna inicijativa, već kao dugoročna strateška i simbolična investicija prisustva BiH u Pakistanu.


    Predviđeno je da se kompleks izgradi na zemljišnoj parceli površine 2.468,88 kvadratnih metara u sektoru Diplomatske enklave u Islamabadu. Radi se o parceli koja je 1994. godine dodijeljena našoj zemlji na period od 33 godine, s mogućnošću trajnog produženja zakupa (ukupno 99 godina) za potrebe izgradnje Ambasade i rezidencije BiH u Islamabadu", navodi se u saopštenju.


    Izgradnjom ovog kompleksa bila bi ostvarena ušteda na godišnjem nivou u iznosu od oko 120.000 KM samo na troškovima zakupa objekta Ambasade BiH u Islamabadu.


    Vijest je ažurirana


    Možda će vam se svidjeti