ADVERTISEMENT

Prvo izdanje međunarodnog sajma First Balkan Shield u Sarajevu otvorilo je pitanje može li BiH iskoristiti rast proizvodnih kapaciteta i tehnološkog znanja za jači nastup na svjetskom tržištu

Iza razvoja ovih letjelica stoji JU Centar za napredne tehnologije u Sarajevu, a njihovo predstavljanje pokazuje da se domaći tehnološki kapaciteti sve više usmjeravaju i prema razvoju suvremenih bespilotnih sistema.

Novi dronovi

Najveća predstavljena letjelica ima raspon krila od 5,4 metra, motor snage 16 kW i nosivost do 30 kilograma. Prema predstavljenim specifikacijama, sa standardnim spremnikom goriva može ostati u zraku do 12 sati.

Među predstavljenim modelima je i CNT–10Q401, četveromotorna bespilotna letjelica dijagonalnog razmaka između motora od 851 milimetra. Maksimalni potisak iznosi 150 N, dok je maksimalna masa pri polijetanju osam kilograma. Sa standardnom baterijom može letjeti do 30 minuta, uz deklarirani domet radio-veze do 10 kilometara. Video se prenosi digitalnim signalom u Full HD rezoluciji.

Treći model, CNT–10PLA01, posebno je zanimljiv zbog načina proizvodnje. Letjelica je izrađena od PLA materijala, uz korištenje precizno 3D-štampanih komponenti. Konstrukcija je projektovana s naglaskom na odnos čvrstoće i mase, dok proizvođač ističe brzu i ekonomičnu proizvodnju. Vrijeme leta iznosi oko 10 minuta, a maksimalna masa pri polijetanju 600 grama.

Predstavljanje domaćih dronova važno je upravo zbog pokušaja da se dio razvoja namjenske industrije pomjeri sa tradicionalne proizvodnje prema tehnologijama poput bespilotnih sistema, automatizacije, robotike, novih materijala i digitalnih tehnologija.

"Made in BiH" - Predstavljena prva jurišna puška

Goraždanska kompanija AC Unity predstavila je na sajmu Balkan Shield 2026 u Zetri prvu bosanskohercegovačku jurišnu pušku AC AR-15 u kalibru 5.56x45 mm.

Bazirana je na M4/M16 platformi, te su svi dijelovi urađeni u Bosni i Hercegovini u AC Unityju.

Jurišna puška AC AR-15

Puška je testirana u izazovnim uslovima Bliskog istoka, a planirana su i testiranja u tropskim uslovima čime se najbolje potvrđuje sve veći interes međunarodnih partnera za proizvode goraždanske kompanije.

Puška je prepoznata na svjetskom tržištu, a uskoro bi se trebala naći i na bh. tržištu u civilnoj verziji čime se dodatno potvrđuje vrijednost proizvoda koji nose oznaku "Made in BiH".

Kompanija AC Unity je na sajmu prikazala i druge proizvode iz svog portfolija od čega se posebno izdvaja pištolj Bekto 22 LR u subkompakt kategoriji sa kapacitetom 20 metaka.

Prihodi najvećih kompanija udvostručeni

Istovremeno, vlasti Federacije BiH ukazuju na snažan rast poslovanja najvećih domaćih kompanija namjenske industrije.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić izjavio je na otvaranju sajma da su prihodi šest ključnih kompanija namjenske industrije FBiH porasli sa 270 miliona KM u 2022. na 554 miliona KM u 2025. godini.

Prema njegovim riječima, u istom periodu rasli su izvoz i dobit, a kompanije su ulagale u novu opremu, proizvodne linije, modernizaciju pogona i povećanje kapaciteta.

Najavljene su i nove investicije. Prema najavama federalnog ministra, pokrenut je projekt nove fabrike namjenske industrije u Unsko-sanskom kantonu, dok se početak izgradnje nove fabrike očekuje i u Tuzlanskom kantonu.

To bi značilo dalje širenje proizvodne baze sektora koji je posljednjih godina među rijetkim industrijskim granama u BiH s izrazito snažnim izvoznim potencijalom.

Izvoz u prvom polugodištu pao

Iza optimističnih pokazatelja o rastu prihoda kompanija stoji i drugačija slika kada se posmatra ukupna vanjskotrgovinska statistika.

Prema podacima koji se pripisuju Vanjskotrgovinskoj komori BiH, izvoz namjenske industrije u prvom polugodištu ove godine zabilježio je pad u odnosu na isti period prošle godine. Navodi se smanjenje od oko 25 posto, odnosno približno 77 miliona KM, dok se istovremeno govori i o padu dobiti od oko 50 miliona KM.

Ovi podaci otvaraju važno pitanje: kako je moguće da prihodi najvećih kompanija snažno rastu, dok ukupni izvoz sektora istovremeno pada?

Jedan od mogućih razloga je razlika između dugoročnog rasta proizvodnih kapaciteta pojedinačnih kompanija i kratkoročnog kretanja narudžbi i isporuka na međunarodnom tržištu, kazao je Lakić.

Dodaje da je kod namjenske industrije dodatno važna činjenica da se veliki ugovori realiziraju u fazama pa vrijednost izvoza može značajno varirati iz godine u godinu.

Gdje BiH najviše izvozi?

Domaća namjenska industrija već godinama najveći dio proizvodnje plasira na strana tržišta. Kompanije iz BiH prisutne su na tržištima Evrope, Bliskog istoka, Sjedinjenih Američkih Država i drugih dijelova svijeta.

UNIS Ginex iz Goražda, koji je na otvaranju sajma izdvojen kao jedan od primjera uspješnog izvoznika, svoje proizvode prema riječima premijera FBiH Nermina Nikšića plasira u više od 40 zemalja.

Upravo je diverzifikacija tržišta jedan od ključnih izazova za domaće proizvođače. Pored povećanja proizvodnje, kompanijama je potrebno osigurati dugoročne kupce, stabilne lance snabdijevanja i mogućnost ulaska na zahtjevnija tržišta.

Problem nisu samo kapaciteti

Predstavnici vlasti na sajmu su kao prioritete naveli modernizaciju, automatizaciju i veća ulaganja u istraživanje i razvoj.

Premijer FBiH Nermin Nikšić poručio je da namjenska industrija za Vladu FBiH nije sporedna privredna grana.

„Nema snažne države bez vlastitih kapaciteta, nema sigurnosti bez znanja i tehnologije, a nema razvoja bez radnih mjesta koja ljudima daju dostojanstvo i budućnost“, kazao je Nikšić.

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović također je naglasio potrebu za modernizacijom sektora, posebno kroz ulaganja u digitalizaciju, automatizaciju, umjetnu inteligenciju, robotiku, nove materijale i senzorske tehnologije.

To ukazuje na jedan od ključnih izazova za domaću industriju: nije dovoljno samo povećavati proizvodne hale i broj zaposlenih. Za dugoročnu konkurentnost potrebno je razvijati vlastite proizvode i tehnologije.