Hoće li skuplje nebo zatvoriti vrata manjih aerodroma... Kriza na Bliskom istoku povećala je troškove aviokompanija za gotovo 80 posto, a prvi na udaru mogli bi biti low-cost prijevoznici i manje destinacije. U Bosni i Hercegovini, upravo zbog bojazni da bi se pomenute kompanije mogle povući s tržišta, nadležni rješenje vide u smanjenju putničke takse i novim poticajima. Istovremeno, dok se čeka usvajanje dva zakona u oblasti zrakoplovstva, Sarajevo nastoji napraviti novi korak prema europskim sigurnosnim standardima.
ADVERTISEMENT
Sarajevski aerodrom bilježi više od dva miliona putnika godišnje, no narastajući troškovi ozbiljan su teret poslovanja. Takse po odlazećem putniku naročit su problem, upozoravaju iz avio sektora.
„Ona značajno utječe na odluke aviokompanija, primarno low-cost, da biraju ili ne biraju određene aerodrome u Bosni i Hercegovini. Nadam se da ćemo imati neke konstruktivne pomake kada je u pitanju moratorij ili potpuno ukidanje“, rekao je v. d. direktora Aerodroma Sarajevo Dino Selimović.
Ovaj problem dakle košta. No, potrebno je unaprijediti i zakonski okvir, kaže resorni ministar. Podsjeća na usvajanje dva zakona, Zakon o zrakoplovstvu i Zakon o BHANSA-i. Time bi se, kaže, umjesto današnje Direkcije, mogla uspostaviti nezavisna agencija za zrakoplovstvo.
„Uspostavljanjem nezavisne agencije, koja može imati svoje prihode i može nagraditi onu najveću struku koja je u zrakoplovstvu... Moraju biti obučeni i plaćeni sa nešto što se nije za širu javnost, a to je siguran zračni promet“, rekao je ministar prometa i komunikacija Edin Forto.
„Bosna i Hercegovina ima sve značajniju ulogu u europskom zračnom saobraćaju, ali neophodno je donošenje novog zakona o zrakoplovstvu, kao i razvojni projekti. Moramo brzo napredovati kako bismo sačuvali tržišnu konkurentnost. Sarajevski aerodrom ključna je zračna kapija zemlje te važan pokretač ekonomskog razvoja, investicija i turizma“, rekao je generalni direktor Airports Council International Europe (ACI Europe) Olivier Jankovec.
U tom regulatornom okviru podrazumijeva se i usvajanje novih propisa koji će pratiti tehnološki razvoj, uključujući reguliranje upotrebe dronova i drugih bespilotnih letjelica, koje trenutno u praksi nisu zakonski regulirane, pa se ne zna tačno koliko je takvih letjelica, u čijem su vlasništvu i u koju svrhu. S druge strane, poseban problem predstavlja i odlazak kontrolora.
„To je jedno od najtraženijih zanimanja, jako su dobro plaćeni i mogu biti ponuđeni poslovima, onog trenutka kad su slobodni i nisu više vezani za Agenciju zbog prethodne obuke, koja mislim u BiH ističe nakon 7 godina. I oni mogu ići na tržište, u Katar, u Brisel, gdje god požele“, rekao je ministar prometa i komunikacija Edin Forto.
Uz eventualno niže takse i modernizaciju regulatornog okvira, najavljeno je i provođenje inicijative poput One Stop Security, koja bi, ako BiH prođe neophodne uslove, značila ukidanje dodatnih kontrola na aerodromima.