Oni koji su uvijek na prvim linijama kako bi spasili ljudske živote ali i imovinu, jesu vatrogasci. Nakon tragedije u Sjevernoj Makedoniji za Euronews govore o najvećim problemima s kojima se suočavaju, ali i greškama koje prave kako građani, tako i nadležni.
ADVERTISEMENT
Koliko je upotreba pirotehničkih sredstava u zatvorenim prostorima opasna, upozoravaju iz banjalučke Vatrogasne brigade.
"Ko god se igra s vatrom, obavezno se oprži. To je ono što ja mogu reći, priotehnika je uvijek opasna pogotovo ako se primjenjuje u neadaekvatnom prostoru. Ako je taj prostor zakrčen s mnogo stvari i ako se u njemu nalazi veći broj ljudi od predviđenog, tu najveću ulogu igraju evakuacioni putevi jer ako imate mnogo ljudi a uske i dugačke hodnike i jedan izlaz, još ako su ulaz i izlaz jedno te isto, to su ogromni problemi," za Euronews BiH pojasnio je Miroslav Malinić komandant Vatrogasne brigade Banjaluka.
U slučaju bilo kakve havarije, napominje, najavažnije je da u što kraćem vremenskom roku napustite objekat.
"Zato vam treba biti ili širok ili kratak put sa više izlaza. Ako postoji povećana opsanost od požara, neophodno je imati više izlaza. Požarni putevi moraju biti tako konstruisani da ne budu istovremeno svi zadimljeni," ističe on.
Miroslav Malinić komandant Vatrogasne brigade Banjaluka (Izvor: Screenshot/BHRT/Youtube)
Njegovo iskustvo je, kaže, da je uglavnom riječ o objektima koji su izgrađeni zbog jedne namjene a privedeni su drugoj.
"Objekat nije napravljen za tu namjenu, pa poslije dobiju dozvolu. To nije nešto o čemu vatrogasci bi trebalo da pričaju. Ja mogu pričati o opasnosti i teškoćama sa kojima se susrećemo kada dođe do takve katastrofe," navodi on.
Upravo problem prenamjene objekata, koji naknadno dobijaju dozvole, istakli su nam i stručnjaci upućeni u nadležnosti između lokalnih uprava, inspekcija i nadležnih policijskih službi.
Najčšće teškoće s kojima se susreću na terenu jesu prilazni i evakuacioni putevi, hidrantska mreža, materijala koji se koriste prilikom izgradnje objekata kao i kod neadekvatnog broja ljudi koji su prisutni u tom trenutku.
"U zatvorenom prostoru van pameti koristiti pirotehnička sredstva"
Da je upotreba pirotehnike uvijek opasna, upozoravaju i iz Profesionalne vatrogasne jedinice Kantona Sarajevo, koji su uvijek, naglašavaju u službi građana i spasavanja ljudskih života.
"To je otvoreni problem. U posljednje vrijeme se upotrebljava 'hladna pirotehnika' sa laserima koja izgleda kao klasična ali nema plamena. U zatvorenim prostorima je van pameti korisititi pirotehnička sredstva. Ako ih već koristiite, postoje pravila da visina iznad pirotehničkih sprava, ne smije biti manja od tri metra. Sve je to propisano samo nemamo nadzor nad provođenjem zakona i onda bukvalno mi dolazimo u situaciju - kada se nešto desi, onda je kasno," rekao je za Euronews BiH Kemal Cacan, komandant Profesionalne vatrogasne brigade Kantona Sarajevo.
To je kod nas, kako tvrdi, najveći problem jer su to, "realne situacije koje se dešavaju".
Bilježe kaže, brojne intervencje kada su u pitanju ugostiteljski objekti. Posljednja intervecnija većeg obima bila je naselju Alipašino polje, kada je kroz prostorije hotela "Ibis Styles" došlo do curenja plina iz obližnje benzinske pumpe.
"Plin je procurio u ventilaciju objekta, bila je relana opasnost da dođe do eksplozije. Što se tiče intervencija, većina ih se dešava u stambenim objektima. U tim slučajevima građani samoinicijativno počnu da bježe, nisu edukovani jer ni naš obrazovni sistem to ne obrađuje. Tada dolazi do panike i nemilih scena," prisjetio se Cacan.
Kemal Cacan, komandant Profesionalne vatrogasne brigade KS (Izvor: Screenshot/YouTube/Televizija Sarajevo)
Na svu sreću, navodi, nisu imali scena kao u Sjevernoj Makedoniji, uz nadu da se, tako nešto, neće ni desiti.
"Obično su kapaciteti u diskotekama mali i ti stropovi nisu dimenzionirani kako kaže Uredba za objekte javnog okupljanja. U takav mali prostor naguraju ljude i više nego što treba, i to vam je najveći problem, tačnije širina evakuacionih izlaza. U Uredbi je tačno navedeno, ako je prostorija određene kvadrature ili kubikaže, shodno namjeni, onda je propisana širina i broj evakuacinih izlaza. Između dva izlaza
ne smije biti veća udaljenost od 20 metara. Morate imati dovoljnu i širinu i visinu tih vrata. Niko ne misli o bezbjednosti i sigurnsoti," upozorava Cacan.
Požar realana situacija, bilo kada i bilo gdje
"Ljudi se boje vatre i tada nastaje panika, gaze jedni preko drugih. Sigurno je da od ovih 59 ljudi koje je stradalo, njih 15 do 20 je živote izgubilo jer su ih ljudi zgazili," kazao je komandant Profesionalne vatrogasne brigade Kantona Sarajevo.
Međutim, postoje određeni problemi posebno u stubištima stambenih zgrada.
"Stubišta u starijim zgradam su evakuacioni prostor, dok u zakonu piše da evekuacioni ulaz i izlaz ne smiju nikada biti zaključani. Znači, mi sami od cipela ili bicikala koje ostavljamo ispred vrata, dovodimo u pitanje živote naših građana," upozorio je Cacan.
Slobodni prolazi su ključni za brzu i efikasnu evakuaciju, zaključili su naši sagovornici.