ADVERTISEMENT

Njemačka i Irska ističu se kao dvije najizloženije ekonomije EU kojima prijete veće američke tarife, dok Brisel radi na trgovinskom sporazumu s Vašingtonom, usred izvještaja da bi farmaceutske tarife mogle dostići i 200 odsto.

Kada je američki predsjednik Donald Trump u aprilu uveo novu carinu od 25% na uvoz automobila i autodijelova, Njemačka je identifikovana kao zemlja EU koja će najviše izgubiti. Procjena analitičkog centra Bruegel sa sjedištem u Briselu u to vrijeme bila je da bi carine dugoročno mogle koštati 0,4% BDP-a zemlje.

Dok se čeka novi trgovinski sporazum između EU i SAD-a, pojavljuju se i drugi detalji koji bi mogli staviti Irsku, Dansku i Belgiju, kao i druge zemlje, na metu ako Vašington bude ciljao farmaceutski sektor, piše Euronews.

Zemlje koje su najviše izložene američkom tržištu

Ukupni uticaj na evropsku ekonomiju zavisiće od stvarne carinske stope koju SAD odredi i odgovora EU, ali udarac neće biti ravnomjerno raspoređen.

Prema Bruegelu, ekonomija EU suočava se sa značajnim, ali upravljivim makroekonomskim posljedicama.

U izvještaju iz aprila procijenili su da bi, u zavisnosti od mogućih scenarija, šteta mogla iznositi približno 0,3% BDP-a EU, u zavisnosti o ishodu pregovora. To se može uporediti s rastom realnog BDP-a od 1,1% koji se očekuje u bloku 2025. godine, prema proljetnoj prognozi Evropske komisije.

Trgovina sa SAD-om je značajna. U 2024. godini, Sjedinjene Američke Države su bile najveći partner za izvoz robe iz EU, čineći 20,6% ukupnog izvoza robe iz EU izvan bloka.

Farmaceutski proizvodi čine 15% izvoza robe iz EU u SAD. Slijedi ih automobilski sektor.

Dok ne bude više pojašnjenja o potencijalnim američkim tarifama na proizvode farmaceutskog sektora, „automobilski sektor izgleda kao najranjiviji na američke tarife jer se čini da nema planiranih većih izuzeća“, rekao je Savary. Industrija je u aprilu dobila carinu od 25%.

„Samo carine bi mogle smanjiti ukupni obim trgovine EU za oko 8% u narednih pet godina“, rekao je Rory Fennessy, viši ekonomista u Oxford Economicsu, u nedavnom izvještaju.

Zemlje s najvećom vrijednošću izvoza robe u SAD, koje se suočavaju s najvećom prijetnjom svojim ekonomijama, uključuju Njemačku, Irsku, Italiju, Francusku i Holandiju.

Njemačka ekonomija se uveliko oslanja na izvoz, čemu doprinosi sektor motornih vozila. Gotovo četvrtina (22,7%) ukupnog njemačkog izvoza ide u SAD.

“Njemačka se ističe kao glavna evropska ekonomija koju će vjerovatno najteže pogoditi američke tarife, i očekujemo da će rast BDP-a pasti u drugom i trećem kvartalu”, rekao je za Euronews Business Andrew Hunter, pomoćnik direktora i viši ekonomista u Moody's Ratingsu.

Hunter je takođe dodao da će i manje ekonomije, uključujući Austriju i druge u centralnoj i istočnoj Evropi, „koje su u velikoj mjeri integrirane u njemačke industrijske lance snabdijevanja, biti teško pogođene“.

Prema Bruegelu, nakon 2025. godine, dugoročni negativni uticaj carina mogao bi iznositi oko 0,4% BDP-a u Njemačkoj, nakon što se „efekat u potpunosti akumulira i početni kratkoročni efekti nestanu“, rekao je Niclas Frederic Poitiers, istraživački saradnik u Bruegelu. „Za Francusku, prosječni učinak bi bio oko 0,25% BDP-a.“

Neizvjesnost bi mogla dovesti do gubitka investicija i radnih mjesta u cijelom bloku od 27 članica. Hunter je rekao da će, „čak i za one zemlje gdje je direktna izloženost američkom izvozu relativno ograničena, poput Francuske ili Španije, rast vjerovatno i dalje biti opterećen globalnom slabošću i neizvjesnošću.“

Što se tiče dugoročnih uticaja, Irska se ističe kao jedna od najpogođenijih zemalja, budući da je više od polovine njenog izvoza robe (53,7%) usmjereno na tržište SAD-a.

Mnogo toga zavisi od toga da li će farmaceutski sektor biti pogođen carinama. Ako se to dogodi, „Irska će biti ekonomija EU koja je najviše izložena riziku od ovih carina“, rekao je Mathieu Savary, glavni strateg za Evropsku investicionu strategiju u BCA Researchu.

Kako bi farmaceutske tarife mogle posebno pogoditi evropsku ekonomiju

Farmaceutska industrija zasnovana na istraživanju ključna je prednost evropske ekonomije. To je jedan od najuspješnijih visokotehnoloških sektora u Evropi.

Prema nedavnoj studiji PWC-a, u 2022. godini, kompanija je direktno i indirektno doprinijela ekonomiji Evropske unije sa 311 milijardi eura bruto dodane vrijednosti (BDV) i 2,3 miliona radnih mjesta.

A američko tržište je ključno za evropski farmaceutski sektor. Prema podacima Evropske federacije farmaceutskih industrija i udruženja, Sjeverna Amerika je 2021. godine činila 49,1% svjetske farmaceutske prodaje u poređenju sa 23,4% za Evropu.

Više od jedne trećine farmaceutskog izvoza EU ide u SAD.

Ako farmaceutski sektor bude pogođen tarifom od 25%, kako Moody's očekuje u narednim mjesecima, „najizloženije bi bile brojne manje evropske ekonomije poput Danske, Belgije, Slovenije i Irske, za koje generalno smatramo da su rizici od recesije u Evropi najveći“, rekao je Hunter.

Glavni strateg BCA Researcha dodao je da je u ovom slučaju „Irska posebno izložena ovom riziku“, navodeći da izvoz u SAD predstavlja 18% irskog BDP-a, a izvoz farmaceutskih proizvoda gotovo 55% irskog izvoza. Prema BCA-u, uticaj „bi mogao smanjiti rast za 4% do 5% tokom vremena“.

Bruegel je procijenio da bi kumulativni gubitak realnog BDP-a Irske mogao iznositi 3% do 2028. godine.

Istraživački centar je takođe izdvojio zemlju kao najranjiviju u pogledu uticaja američkih tarifa na zapošljavanje.

Što se tiče ranjivosti neke zemlje na gubitak radnih mjesta u svjetlu američkih tarifa, Bruegel je rekao da je Italija druga najizloženija zemlja, s visokom izloženošću u transportnoj opremi i visokim nivoom izložene zaposlenosti u modi i proizvodnji automobila. Italija bi takođe imala visoku izloženost u farmaceutskoj industriji.

Da li bi se uvela carina od 200% na farmaceutske proizvode?

Trump je u utorak izjavio da se farmaceutski proizvodi uvezeni u SAD suočavaju s carinom od 200%, bez otkrivanja daljnjih detalja.

Prema Savaryju iz BCA, to nije vjerovatno, jer bi „to masovno povećalo troškove zdravstvene zaštite za američke potrošače, što je već veliki problem za birače“.

On to vidi kao „snažnu poruku stranim farmaceutskim kompanijama da prilagode svoje cijene i investiraju u proizvodnju svojih lijekova u SAD-u.“ Savary očekuje „da će direktne strane investicije u SAD i najave smanjenja cijena lijekova biti krajnji rezultat ovih razgovora i prijetnji“.

„Farmaceutske kompanije su sada pod pritiskom da prošire proizvodne pogone u SAD-u kako bi efektivno bile na pragu američkih kupaca“, rekao je Dan Coatsworth, investicijski analitičar u AJ Bellu.